Kozičavost lista višnje i trešnje prisutna je u Europi od 50-tih godina prošlog stoljeća i izaziva gospodarski značajne štete u proizvodnim nasadima višnje i trešnje te u rasadničarskoj proizvodnji. U toplim i kišnim godinama povoljnim za širenje bolesti već krajem srpnja i početkom kolovoza može doći do potpune defolijacije napadnutih stabala.
Uzročnik bolesti je gljivica Blumeriella jaapii koja uglavnom napada list, a rjeđe peteljku lista ili ploda, plod te ovogodišnje izboje i tanje grančice. Tijekom lipnja se na licu lista razvijaju sitne crvenoljubičaste pjege, a na naličju lista se na mjestu pjege razvija svijetla nakupina ljetnih konidija. Pjege se prvo pojavljuju uz rub lista, a kasnije se šire prema sredini. Kad se na jednom listu nalazi velik broj pjega on poprimi crvenkastožutu boju i otpadne.
Gljiva prezimljuje u otpalom lišću i na granama. Primarne infekcije se, ovisno o klimatskim prilikama, ostvaruju askosporama tijekom travnja i svibnja, a sekundarno širenje bolesti omogućuju ljetne konidije tijekom ljetnih mjeseci.
Mjere suzbijanja uključuju sadnju otpornih sorti, uništavanje zaraženog otpalog lišća i prskanje fungicidima. S obzirom na to da izbor sorti uglavnom diktira tržište (otporne sorte nisu tržno zanimljive), a uništavanjem zaraženog lišća možemo samo smanjiti potencijal gljive, kao jedina prava mjera u borbi protiv kozičavosti ostaje nam prskanje fungicidima u vegetaciji.
Redovito jesensko ili rano proljetno prskanje protiv uzročnika šupljikavosti lista smanjuje i pojavu kozičavosti. Protiv uzročnika kozičavosti lista u intenzivnim nasadima najčešće se obavljaju dva prskanja prije berbe (vodeći računa o karenci fungicida) te dva prskanja nakon berbe.
S obzirom na to da se višnje i trešnje na okućnicama i malim hobi voćnjacima rijetko prskaju, već tijekom ljeta ostaju bez lišća. Ovo je proljeće bilo izuzetno povoljno za razvoj kozičavosti lista pa su simptomi bolesti dobro vidljivi na voćkama. Kako biste sačuvali što više zdrave lisne mase na višnjama i trešnjama potrebno je nakon berbe obaviti zaštitu pripravcima Dithane M-45, Dithane DG Neotec, Mankozeb, Pinozeb M-45 ili Delan 700 WDG.
Mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
viša stručna savjetnica
Savjetodavna služba
e-mail: [email protected]
web: www.savjetodavna.hr
