Toplo doba godine ne pogoduje samo nama ljudima već i drugim stvorenjima od kojih nam neka mogu i ozbiljno nauditi. Pri boravku na otvorenom posebnu pozornost valja obratiti na krpelje, sićušne životinjice koje usprkos svojoj gotovo neprimjetnoj pojavi nisu nimalo bezopasne.
Primarijus mr. sc. Vesna Mađarić, specijalistica infektologije, održala je predavanje o bolestima koje prenose krpelji u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica u okviru programa ‘Zdravstvene konzultacije’. Cilj predavanja bio je građane informirati o rizicima od ugriza krpelja koji mogu na ljude prenijeti i neke uzročnike teških zaraznih bolesti (u našem podneblju najčešći su krpeljni meningoencefalitis i borelioza) te ih educirati o mjerama pravilne zaštite tijekom boravka u prirodi, načinu odstranjivanja krpelja s kože, sa simptomima bolesti koje prenose krpelji kao i s mogućnostima prevencije bolesti aktivnom imunizacijom – cijepljenjem.
Pritom je s okupljenima podijelila i nekoliko korisnih savjeta:
- Mogućnosti ugriza krpelja mogu se smanjiti ukoliko se izbjegavaju područja koja nastanjuju (provlačenje kroz grmlje i valjanje po travi). Hodajte samo obilježenim stazama.
- Treba nositi odgovarajuću odjeću i obuću tijekom boravka u prirodi (hlače dugih nogavica i majice dugih rukava, zatvorenu obuću) te koristiti sredstva za odbijanje insekata i krpelja.
- Potrebno je pregledati se tijekom i nakon boravka u prirodi, naročito rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe, područja iza koljena i pupak.
- Kako do bolesti dolazi i zbog tiskanja, trganja te nestručnog vađenja, pri čemu sadržaj krpelja (u kojem je prisutan virus) ulazi u organizam domaćina (djeca, odrasli) važno je pravilno ga ukloniti uz pomoć pincete. Krpelja treba pincetom uhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, pazeći pritom da se ne ošteti tijelo krpelja i da ne ostane u tijelu čovjeka.
- Treba izbjegavavati omamljivanje alkoholom, eterom, uljem ili mašću, jer se time izaziva nagla smrt krpelja, pri čemu on prazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako, ako je zaražen, prenosi zarazu.
- Nakon što se krpelj odstrani, preporučuje se premazati mjesto ugriza antiseptikom. Ako dio krpelja ostane zarinut u tijelo čovjeka, treba potražiti pomoć liječnika.
Početni simptomi krpeljnog meningoencefalitisa su slični gripi, a potom moždanom udaru. Težu kliničku sliku imaju osobe starije životne dobi. Oporavak je dugotrajan, a posljedice mogu biti i smrtne. Kod borelioze se na koži javlja crvenilo u obliku krugova.
Cijepiti se protiv ugriza krpelja moguće je u Zavodu za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.
Dijana Sabolović-Krajina
Knjižnica i čitaonica “Fran Galović”
