Broj nezaposlenih osoba u evidenciji Područnog ureda Križevci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje proteklog je mjeseca u našoj županiji bio najniži još od 1996. godine, prema javno dostupnim HZZ-ovim podacima. Konkretno, u svibnju 2016. Zavod je u evidenciji vodio 4.803 nezaposlene osobe u Podravini i Prigorju, što je rekordno nizak broj: posljednji smo puta manje nezaposlenih imali u prosincu 1996., prije gotovo dva desetljeća.
Trend kretanja broja nezaposlenih i inače je u padu u ovo doba godine, ponajprije zbog sezonskih poslova. Dosad smo najbliže aktualnom broju bili u razdoblju od lipnja do studenog 2008. godine kada je, pet mjeseci u nizu, broj evidentiranih nezaposlenih osoba konstantno bio ispod 5.500, a najniži u rujnu te godine – 5.391.
Sama Koprivnica, međutim, ipak nije zabilježila rekord. On je postavljen u već spomenutom rujnu 2008. i iznosi 1.444 osobe. Proteklog mjeseca bilo ih je ipak nešto više: 1.466. No, s obzirom na to da ljetna sezona tek počinje, razumno je očekivati da će u narednim mjesecima rekord ipak pasti, što znači da je pred nama vjerojatno razdoblje s najmanjom evidentiranom nezaposlenosti u posljednjih 12 godina i više (vidi grafikon).
Statistika izlaska iz evidencije nezaposlenih također je “jača” u nedavnom razdoblju. Tako je u prvih pet mjeseci ove godine iz evidencije Zavoda izašla 3.901 osoba, od kojih je 2.467 (63%) zaposleno dok su ostali izašli zbog drugih razloga. Tu vrijedi spomenuti, što je vidljivo i na grafičkom prikazu ispod ovog odlomka, kako je u protekle tri godine povećan broj osoba koje su iz evidencije izašle zbog nepridržavanja zakonskih odredbi te odjave ili nejavljanja. To je osobito bilo izraženo 2014., ali u nešto manjem opsegu i 2015. te u prvome dijelu ove godine. Recimo i kako je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci zaposleno 5,4% više osoba nego u istom razdoblju lani. Istovremeno je u evidenciju Zavoda ušlo 11,7% manje osoba.
HZZ-ova statistika općenito sugerira kako će ovo biti dobra sezona za zapošljavanje: od sveukupnih izlazaka iz evidencije, broj onih koji su izašli zbog zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti proteklog je mjeseca također dosegao rekordnu razinu. Nepovoljan dio priče je vrlo velika sezonska fluktuacija zapošljavanja od 2011. naovamo, jasno vidljiva na grafikonu:
Što se tiče prijavljenih potreba za radnicima, odnosno slobodnih radnih mjesta, i njihov je broj u porastu u posljednje dvije godine. Znači, imamo rekordno nisku nezaposlenost, povećan broj izlazaka iz evidencije te rekordan broj izlazaka iz evidencije zbog zapošljavanja, ali ujedno i porast slobodnih radnih mjesta. Potvrđuje li to često prenošene vapaje poslodavaca kako usred sveopće krize ne mogu pronaći radnike, u ovome trenutku ne možemo nagađati. Recimo kako je broj raspoloživih radnih mjesta u prvih pet mjeseci ove godine za 21,5% veći nego u istom razdoblju lani i na kraju svibnja bilo ih je ukupno 2.512.
No, što sve to zapravo govori? Za širi kontekst, u pomoć možemo pozvati podatke Državnog zavoda za statistiku o stopi nezaposlenosti, odnosno omjeru broja nezaposlenih osoba i raspoložive radne snage. Tu nemamo tako svježe podatke, ali imamo do kraja prošle godine. Tako je vidljivo da je stopa nezaposlenosti rasla do 2014. godine, dok je lani pala za otprilike 5%.
No, usporedno s padom stope nezaposlenosti pao je i ukupan broj aktivnog stanovništva, odnosno radne snage. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani nas je u Podravini i Prigorju aktivnih bilo 37.154, što je nastavak negativnog trenda koji praktički traje tijekom cijelog razdoblja bilježenja statistike. Za usporedbu, 1998. godine u Koprivničko-križevačkoj županiji evidentirano je 50.900 aktivnih stanovnika. Tu valja istaknuti kako naša županija nije iznimka; takav je trend, u većoj ili manjoj mjeri, na djelu u cijeloj Hrvatskoj.
I na kraju svega: imamo dakle zabilježen rekordan porast zapošljavanja i rekordno malen broj nezaposlenih uz povećan broj slobodnih radnih mjesta, ali što je s brojem zaposlenih osoba?
To su podaci samo do kraja 2015. godine. Hoće li se nešto u dvije-i-šesnaestoj promijeniti nabolje teško je očekivati, ali može se primijetiti kako broj ukupno zaposlenih od 2014. do 2015. stagnira, a ne pada. (Doduše, prema podacima DZS-a, ipak je pao – ali samo za jednu jedinu osobu). Također, broj zaposlenih od 2014. do 2015. nije pao niti je stopa nezaposlenosti porasla (naprotiv), ali broj aktivnog stanovništva ipak je manji.
Stoga sve ove gore navedene statističke podatke valja uzeti cum grano salis. Pokazatelji u velikoj mjeri jesu pozitivni, ali treba ih promatrati u širem kontekstu. Dobro je imati nisku stopu nezaposlenosti i rekordno malen broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali bilo bi još bolje imati veći broj aktivnog stanovništva, a time i više raspoložive radne snage. Što sve to zapravo znači, vidjet ćemo u nadolazećim mjesecima. Ne treba smetnuti s uma onu staru da je statistika kao bikini – puno otkriva, ali najvažnije skriva.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Koprivnica jučer, danas, sutra” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
