Cikada Scaphoideus titanus poznatija pod imenom američki cvrčak prenosnik je fitoplazme Flavescence doree, vrlo opasne bolesti vinove loze. Prisutna je i proširena u gotovo svim vinogradarskim područjima Hrvatske pa i u vinogorjima zaraženim zlatnom žuticom, što povećava rizik od daljnjeg širenja bolesti. Zbog toga je njezino suzbijanje važno uvrstiti u kalendar redovitih zaštita vinove loze.
Zlatna žutica vinove loze je bolest uzrokovane fitoplazmama – mikroorganizmima koji naseljavaju provodne snopove biljke. Simptomi bolesti se javljaju u vrijeme cvatnje, ali postaju jasno vidljivi tek krajem lipnja, u srpnju i kolovozu. Suha i topla ljeta jače pogoduju štetnosti, pa se u takvim godinama prve promjene na trsovima mogu uočiti već početkom ljeta.
Budući da su fitoplazme smještene u žilnom staničju, promjene se mogu vidjeti na svim organima loze (lišće, mladice, grožđe, čokot). Simptomi bolesti ovise od osjetljivosti sorte, fiziološkom stanju (npr. ishranjenost, šok od nedostatka vode) i klimatskim uvjetima. Rubovi lišća se uvijaju prema dolje, pa list dobiva trokutasti izgled. Kod bijelih sorata se javlja promjena boje lišća prema svijetlozelenim i zlatnožutim nijansama, a kod tamnih sorata poprimaju crvenkastu boju. Oboljelo lišće dozrijeva ranije, a otpada kasnije u odnosu na zdravo. Pred berbu inficirani trs bijelih sorata poprimi izgled zlatno-žute boje. Prilikom stiskanja u šaci inficirano lišće se lomi. Dozrijevanje mladica je vrlo slabo i nepravilno, a najčešće ostaju potpuno zeljaste do kraja vegetacije, pa tijekom hladne zime izmrznu.
Bolest je u Hrvatsku stigla zaraženim loznim cijepovima, a zatim se sa zaražene loze na nezaraženu prenosila cikadama, odnosno američkim cvrčkom. U našoj je županiji prva pojava zlatne žutice vinove loze potvrđena 2010. godine na križevačkom području.
Direktnih mjera suzbijanja fitoplazmi nema, što znači da ne postoje sredstva za zaštitu bilja kojima bismo uništili samu fitoplazmu te nam jedino ostaje mogućnost suzbijanja njenog prenosnika. Kako je u Križevcima 2010. potvrđena pojava fitoplazme Flavescens doree, a u 2011. je prvi puta potvrđena i zaraženost američkog cvrčaka, na tom je području potrebno provoditi usmjerene mjere suzbijanja američkog cvrčka, a vinogradare na to obvezuje i Naredba o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 7/13). Suzbijanje američkog cvrčka preporuča se i u ostalim vinogradima gdje su prošlih godina primijećeni simptomi fitoplazmoza.
Prvo suzbijanje američkog cvrčka provodi se nakon cvatnje vinove loze. Za tu namjenu su u Hrvatskoj registrirani insekticidi Actara 25 WG, Decis 2,5 EC, Sumialfa 5 FL, Nurelle D, Chromorel-D i Cythrin Max. Zbog zaštite pčela važno je da se tretiranje obavlja tek po završetku cvatnje, u doba dana kad pčele ne lete te da u vinogradu prije primjene insekticida bude pokošen cvjetni podrast. Dva do tri tjedna kasnije provodi se drugo tretiranje, a prema potrebi i na osnovi ulova cikada na žutoj ljepljivoj ploči, treće tretiranje se provodi krajem srpnja.
Mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
viša stručna savjetnica, Savjetodavna služba
E-mail: [email protected]
