Dan je antifašističke borbe. Državni je to praznik kojim se prisjećamo 22. lipnja 1941. godine, dana kad je u šumi Brezovica nedaleko Siska osnovana prva antifašistička postrojba u Hrvatskoj, ujedno i jedna od prvih u tada od fašističkih snaga okupiranoj Europi.
Iako ne možemo reći da je tada u Brezovici bilo Koprivničanaca i Podravaca, današnji praznik obilježava se i u našem gradu.
Premda će neki reći da se radi tek o simboličnom polaganju vijenaca, jer ruku na srce osim neradnog dana za većinu zaposlenih, ni po čemu u javnosti ne možemo vidjeti da je državni praznik do kojega držimo i kojeg s ponosom slavimo, radi se o važnom datumu i događajima koji su utkani u temelje suvremene hrvatske države. Tim povodom jutros su položeni vijenci na nekoliko lokacija u Koprivnici i okolici – na Danici, mjestu prvog sabirnog ustaškog logora u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, potom na Gradskom groblju – na grobnicama partizana i Rusa poginulih u bitkama za Koprivnicu, na židovskom i pravoslavnom groblju – također na grobnicama poginulih partizana, ali i žrtava fašističkog terora te na groblju u Jagnjedovcu, na grobnici žrtava koje je u koprivničkom gradskom parku za odmazdu dao objesiti zloglasni Rafael Boban, zapovjednik elitne ustaške Crne legije, koji je svojevremeno tijekom Drugog svjetskog rata bio stacioniran upravo u Koprivnici.
Vijence su tako položili predstavnici Grada Koprivnice – zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnice Mišel Jakšić s gradskim vijećnicima Ernestom Forjanom, Miljenkom Flajsom, Željkom Vugrincem, Anicom Desnicom i Darkom Tetecom. Potom dožupan Ivan Pal s predstavnicima Županijske skupštine Milivojem Androlićem, Nenadom Martinagom i Tomislavom Babićem te Sanja Švarc Janjanin ispred Židovske općine Koprivnica, saborski zastupnik Dražen Pros i predstavnici Saveza antifašističkih boraca predvođeni Ivanom Povijačem Pipom, Vinko Zember i Stjepan Henezi, koji su položili vijenac i kod spomenika u Velikom Botinovcu.
Izaslanstvo Grada Koprivnice jutros je predvodio zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika Mišel Jakšić koji smatra da je antifašizam važan temelj moderne Europe, ali i Hrvatske:
– Bez obzira na stalne i po mom mišljenju nepotrebne rasprave o povijesti Europske unije i naše zemlje, antifašistička borba je apsolutno nešto na čemu je sazdana moderna Europa, ali i moderna Hrvatska. To je samo još jedna od prigoda da onima koji su tijekom Drugog svjetskog rata stajali na strani antifašista odamo zahvalu što smo danas moderno i uređeno društvo.
Iako je pripadnik mlađe generacije hrvatskih građana, Jakšić nije siguran koliko mladi doista znaju što je antifašizam i koliko je on značajan za Hrvatsku:
– Osobno nisam siguran koliko danas mladi znaju o značaju antifašizma, i to zahvaljujući jednim dijelom i nekim povjesničarima koji su se u stanju stavljati na stranu različitih povijesnih okvira. No najvećim dijelom to je zasluga hrvatske političke scene koja svako malo ima potrebu pisati neku novu povijest. Na žalost, tu smo još uvijek iza Njemačke, Francuske, Italije, iza cijele Europske unije koji su jasno redefinirali svoju povijest i jasno postavili gdje su tijekom povijesti bili i što su radili. Mi u Hrvatskoj, zahvaljujući politici, još uvijek to nismo uspjeli.
Koprivnica voli isticati da je prva u mnogočemu. Može li stoga upravo Koprivnica postati primjer kako doista obilježavati ovakve datume i kako podučiti svoje građane o njihovoj važnosti?
– Ja iskreno vjerujem da možemo na tome putu uspjeti. Nedavno smo imali prigodna događanja na Spomen području Danica. Dogovaramo projekte kojima uz pomoć Europske unije želimo revitalizirati to područje. Vjerujem da je Koprivnica jedan od najurbanijih gradova u Hrvatskoj. To znači da se zna nositi sa svojom poviješću, da zna štititi i čuvati sve ono što je bilo dobro kao i da zna priznati što nije bilo dobro. Zato je Koprivnica jedan od najrazvijenijih gradova u Republici Hrvatskoj.
Zamjenik podravsko-prigorskog župana prof. Ivan Pal smatra da današnji dan treba dostojno obilježiti. Ne treba, kaže, organizirati velike svečanosti i peći volove, jer se Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj obilježava na primjeren način. Naime, državni vrh tradicionalno odlazi u Brezovicu, a u našoj županiji polažu se vijenci. To je povijesni datum na koji se veže moderna Hrvatska, podsjetio je Pal:
– Hrvati su se prvi digli protiv fašizma i u šumi Brezovica osnovali prvi partizanski odred na području tadašnje Jugoslavije. Međutim, taj datum nije bio u bivšoj državi toliko eksponiran jer je bio povezan s Hrvatima. Ne smijemo zaboraviti da je antifašizam u temeljima našega ustava i da moderna Hrvatska počiva na temeljima antifašizma. Svi koji dobro razumiju povijest, koji razumiju važnost tog datuma za modernu hrvatsku državu, drže do današnjeg praznika i dostojno ga obilježavaju – zaključio je dožupan Pal.
Za razliku od njega, predsjednik Udruge antifašističkih boraca grada Koprivnice Ivan Povijač Pipa nije zadovoljan jer građani suvremene Hrvatske, pa tako ni Podravci, ne drže koliko bi trebalo do današnjeg praznika.
– Nisam zadovoljan zato što se ne pridaje značaj sjećanju i obilježavanju ovog važnog datuma i svih događaja vezanih uz te dane. Štoviše, to se vrijeme u suvremenoj Hrvatskoj omalovažava. Danas se partizanima predbacuju događaji od 1948. do 1990. godine što nema veze s partizanima iz vremena Drugog svjetskog rata 1941. do 1945. i prilikama u tadašnjoj ratnoj Hrvatskoj. Danas se omalovažavaju povijesne činjenice iz Drugog svjetskog rata. Tada su u našoj zemlji učinjena mnoga zla, ne samo nad partizanima već i nad svima koji se nisu slagali s fašističkim režimom NDH. Posebno su stradali Židovi, Romi i Srbi, ali i brojni Hrvati. Koprivnica i Podravina bili su oštro protiv ustaškog režima, stoga je i stradalo mnogo građana ovog područja – više od tisuću žrtava fašizma i više od 300 poginulih pripadnika narodno oslobodilačke borbe. Zato mi iz Udruge antifašista grada Koprivnice smatramo da treba sačuvati sjećanje na njih i poučavati mlade istini.
Zanimljivo je spomenuti da se Pipa narodnooslobodilačkom pokretu pridružio s četrnaest i pol godina i bio je najmlađi partizan na ovom području. U partizane je otišao u studenom 1943. nakon oslobođenja Koprivnice i ostao do kraja rata. Svrstavanje na stranu antifašista bio mu je prirodan izbor. Naime, otac mu je bio pripadnik lijevog krila HSS-a koji je svog sina odgajao u ljevičarskom duhu, i u to je vrijeme surađivao s partizanima. No daleko jači razlog koji je mladog Pipu odveo u partizane bili su logoraši s Danice. Svakodnevno je, kaže, gledao kako pored njegove kuće na prisilno zagrtanje protutenkovskih rovova ustaše tjeraju zatvorenike, protivnike ustaškog režima. Osim što se prisjeća svakodnevnih mučenja tih zatvorenika, Pipa kaže i da su na njega kao dječaka poseban dojam ostavile likvidacije po Koprivnici. Stratište na kojemu je ubijeno više od stotinu ljudi, kaže Pipa, bila je Ciglana. Tamo su iz razreda odvođeni gimnazijalci i ubijeni, kao i drugi, uglavnom mladih ljudi u dobi do najviše 30 godina.
Pipa je u partizanima obavljao kurirsku službu i bio je u stanju sam pješice prijeći od Papuka do Kalnika. A danas žali što aktivnost njegovih drugova antifašista ovisi prvenstveno o njihovoj mobilnosti – naime, godine čine svoje i većina ih je slabo pokretna te stoga i slabo aktivna. A upravo je današnji praznik jedan od povoda kad bi, koliko god je to moguće, trebali izaći u javnost, zaključio je prkoseći godinama još uvijek živahni Pipa.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Koprivnica jučer, danas, sutra” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
