Američki fotograf Nicolò Sertorio na Sveučilištu Sjever održao je predavanje o ‘Fotografiji u svijetu društvenih medija’.
Rođen u SAD-u, odrastao u sjevernoj Italiji, Sertorio je jedan od najznačajnijih fotografa na širem području San Francisca. Prošle je godine uvršten na listu stotinu najboljih pejsažnih fotografa Amerike. Premda potječe iz obitelji sveučilišnih profesora, Sertorio se fotografijom zarazio vrlo rano: “Kada sam imao sedam godina, mama mi je dala mali Nikon i od fotografije se više nikada nisam izliječio.”
Studirao je na poslovnoj školi, ali ubrzo je odlučio strast pretvoriti u posao. Počeo je onako kako u Americi počinje većina: uzimajući lekcije i pomažući profesionalnim fotografima. Imao je priliku iz prve ruke vidjeti kako se tržište mijenja pod utjecajem društvenih mreža.
“Posao fotografa je danas u tranziciji”, objasnio je okupljenim studentima na početku predavanja. “Bavim se komercijalnom i umjetničkom fotografijom, a ta su dva područja zbog društvenih mreža danas isprepletena više nego ikada ranije. Društvene mreže su pred profesionalce stavile nove izazove pa stalno moramo učiti nove načine komuniciranja fotografijom.”
Studentima je otkrio da uobičajene marketinške metode više ne funkcioniraju. “Newsletteri i masovni mailovi kojima pokušavate skrenuti pažnju na sebe oduzimaju vam puno vremena, a umjetnički direktori i grafičke agencije dobivaju toliko ponuda da su šanse da zapaze baš vašu negdje oko nule. Isto je i sa tiskanim materijalima – ako im ne pošaljete ukoričenu knjigu od 200 stranica, vaš materijal će sigurno završiti u smeću prije nego što ga itko pregleda”, objasnio je.
Umjesto zastarjelih metoda promocije, Sertorio ima drugačiji recept za uspjeh: “Umjetnički direktori danas sve više vremena provode na Instagramu. Žele doznati više o vašem privatnom životu, tko ste, što vas zanima. Tržište je prezasićeno savršenim fotografijama i to ih više ne privlači. Klijenti žele casual fotografije koje djeluju kao da su snimljene iPhoneom. Ne žele vidjeti klasičan portfolio s deset savršenih slika. Zanima ih vaša strast, vaša vizija.”
Sertorio smatra da je umjetnički pristup ono što fotografu može donijeti uspjeh na tržištu. “Promijenila se percepcija fotografa. Više nismo tehničari nego umjetnici. Više nismo posebni zato što znamo koristiti tehnički složene fotoaparate nego zato što smo sposobni ponuditi viziju. Važan je naš osjećaj za estetiku, način na koji vidimo svijet. Ako volite sport, slikajte sport. Ako volite životinje, slikajte životinje. Vaša strast prema tome vidjet će se na fotografiji.”
Sa studentima je podijelio i svoje mišljenje o digitalnoj obradi fotografija: “Photoshop nije pitanje sviđanja ili ne sviđanja. Ako se bavite fotografijom, morate ga znati koristiti. Ja ga ne koristim puno. Nije mi neugodno izbrisati neki grm ili bljesak koji mi smeta u pozadini fotografije, ali ne pretjerujem. U foto-novinarstvu je situacija drugačija. Još je uvijek tabu bilo kako mijenjati fotografije. Fotografiju se percipira kao stvarnost. Kod komercijalnih, reklamnih radova, 80 posto fotografije koja izađe u javnost nastaje tijekom digitalnog uređivanja.”
Priznao je da je u Hrvatsku došao s nekim predrasudama, ali ono što je do sada vidio ugodno ga je iznenadilo: “Primijetio sam da je u Hrvatskoj sve vrlo čisto. Silikonska dolina je jedan od najbogatijih dijelova svijeta. Očekivao sam da će sve kod vas izgledati siromašnije. U Americi su, čini mi se, socijalne razlike puno veće. Više je beskućnika, grafita, smeća na ulicama, propalih gradova… Hrvatska me zapravo jako podsjeća na sjevernu Italiju.”
Posebno ga je iznenadio jedan kod nas uobičajeni prizor: “Na tržištu na kojem ja radim, u sjevernoj Kaliforniji, tiskani mediji su mrtvi. Sve se preselilo na internet, a ovdje kod vas vidim mnogo kioska s novinama. Toga u mom dijelu SAD-a već odavno nema.”
Na kraju predavanja je otkrio da je tijekom kratkog boravka u Hrvatskoj otkrio neke fotografe čiji ga je rad zaintrigirao, usput opisavši detalje svog umjetničkog stila: “Upoznao sam radove Gorana Vranića, Maria Tomiše i Damira Hoyke. Osobno volim čiste, geometrijske slike. Želim da oko promatrača luta po mojoj fotografiji, a uz to želim stvoriti i malo misterije.”
Sertorio svoj boravak u Koprivnici završava radionicom noćne fotografije u subotu od 21 sat na koprivničkim bedemima, u suradnji s gradskom Turističkom zajednicom. Fotografirat će koprivničke mušketire i haramije.
