Kako se datum mog putovanja u prijestolnicu Belgije približavao tako su i pitanja prijatelja i poznanika “Što ćeš ondje?” “Nije li te strah novih napada?” ili jednostavna konstatacija “Ma tamo nemaš što za vidjeti, ne gubi vrijeme i ne riskiraj!” postala svakodnevna. S dozom straha, prisjećajući se terorističkih napada koji su se dogodili u ovom gradu prije tek nešto više od mjesec dana kada je poginulo 38 osoba, a ranjeno više od 330, započelo je i moje putovanje u glavni grad Belgije i Europske unije.
Tekst i fotografije:
Emina Kovačević
Kroz glavu mi je prolazila pomisao kako je teroristima koji su izveli ove napade upravo ovo i bila namjera – uvući strah u ljude, nastojati zaustaviti normalan život u Europi pa se i u meni probudio inat kako neću dozvoliti da mi oni unište priliku posjetiti ovaj grad, upoznati njegov značaj kako politički tako i gospodarski te ujedno otkriti neku od tajni koju krije ovaj grad.
Tipičan ponedjeljak na terminalu Zračne luke u Zagrebu, u redu za predaju prtljage – zajedno čekaju europarlamentarci, lobisti, prevoditelji, predstavnici ministarstva, sindikalisti i brojni drugi koji odlaze zbog svojih poslovnih obveza u glavni grad EU te samo poneki turist.
Glavni grad Belgije često je nepravedno zanemaren radi drugih zvučnih europskih metropola. Svojom veličinom i s nekih 2,6 milijuna stanovnika Bruxelles i ne može parirati Londonu, Berlinu ili Parizu, ali svakako prijestolnica Kraljevine Belgije ima svojih zanimljivosti koje vrijedi vidjeti. Bruxelles ima umjerenu oceansku vlažnu klimu, kao i cijeli zapadni dio Belgije, a zbog blizine Atlantskog oceana ima čak 200-tinjak kišnih dana godišnje.
Odmah po slijetanju na aerodrom uklopili smo se u jednu čudno opuštenu atmosferu, gomilu svijeta koji negdje ide i od negdje dolazi, ali potpuno smireno, tiho, zadovoljno. Kao da se nedavno ništa nije ni dogodilo. Život ide dalje svojim tokom. Većina privremenih stanovnika Bruxellesa ondje je vezana uz posao, užurbano obavljaju svoje radne zadatke tako da tijekom dana možete kao turist nesmetano šetati njegovim alejama i do u detalj istraživati sve posebnosti ovog lijepog grada.
S obzirom da je naš hotel bio udaljen od središta grada, nekolicina nas hrabrih odlučila je poći u istraživanje okoline hotela i potražiti restoran u kojem bismo večerali. Nakon što smo gotovo već odustali jer restorana nije bilo u blizini, potezom očajnika zaustavili smo jednog vozača motocikla kako bismo ga zamolili za pomoć. Kad smo mu ispričali našu večernju potragu, njegov odgovor nas je iznenadio. Nasmijan i srdačan Belgijac pozvao je nas šestero promrzlih Hrvata k sebi na večeru. S obzirom da nas je još gladnih usta čekalo u hotelu, prihvatili smo njegovu ponudu samo kako bismo iz topline njegove kuće naručili hranu za ostatak naših kolega. Došavši u ogromnu modernu vilu, mogli smo iz prve ruke vidjeti životni prostor Belgijaca. Gospodin nas je primio kao da smo mu prijatelji, otvorio šampanjac, ponudio sve što ima u hladnjaku kako bismo se osjećali što ugodnije. Uglavnom, Nicolas je bio jedno prekrasno iznenađenje i netko tko je barem kod nas srušio stereotip o hladnim i neljubaznim Belgijcima.
Bruxelles je veoma internacionalan grad, što i ne čudi, obzirom na veliki broj europskih predstavnika koji borave tu. Prevladavaju nizozemski i francuski jezik, ali većina stanovnika govori i engleski jezik. Europske institucije imaju i mnogo stažista, koje uz studente u Bruxellesu čine jednu veliku internacionalnu grupu ovog grada. U elitnijim dijelovima grada su mnogobrojne raskošne vile sa ogromnim dvorištima koji često mame poglede znatiželjnih turista. Bruxelles je prepun zelenih površina i lijepo uređenih parkova koji predstavljaju odličnu priliku za bijeg od sivih impozantnih betonskih građevina. Mnogo je trgovačkih centara, svjetski poznatih modnih kuća, tako da je Bruxelles ujedno i odlično mjesto za shopping.
Europska četvrt – dio sa Europskim institucijama će vas oduševiti velikim i impresivnim građevinama. Europski parlament predstavlja oko 450 milijuna građana Europske unije koji ima ukupno 781 članova Parlamenta, zastupnika. Dva najveća kluba su: klub Europske pučke stranke i Progresivni savez socijalista i demokrata. U ovom sazivu Europski pučani su najbrojnija grupacija. Iako sjedište Parlamenta nije u Bruxellesu, baš ovdje se odrađuju pripremne zakonodavne radnje, sjednice odbora te dodatne plenarne sjednice pa je sve aktualnija ideja o seljenju sjedišta Europskog parlamenta u Bruxelles, budući da je tamo smještena i većina institucija Europske unije. U zgradi Parlamenta možete naći doslovno sve – od banke, kemijske čistionice, kapelica, restorana, trgovina tako da i ne čudi da zaposlenici Parlamenta na posao dolaze oko 8:00 ujutro, a ovo zdanje napuštaju nerijetko oko 22:00 sati.
Hrvatski europarlamentarci koji pripadaju grupaciji Europskih pučana veoma su cijenjeni u Bruxellesu. Zajedno sa svojim timovima aktivno sudjeluju u radu velikog broja odbora i tijela Parlamenta te daju svoj doprinos kreiranju politike Europske unije.
Jedna specifičnost Bruxellesa definitivno je lobiranje. Za neke je to komunikacija, za druge pak povlačenje konaca ili zavaravanje političara jer lobisti utječu uvelike na stvaranje mišljenja kod utjecajnih ljudi. U Bruxellesu ih je na tisuće.
Bit lobiranja je utjecati na odluke koje donosi zakonodavna i izvršna vlast. Ugled lobista je loš, a optužba glasi: lobisti kupuju politiku. Više od 15.000 lobista u gotovo 3.000 lobističkih ureda u Bruxellesu zastupaju interese najrazličitijih industrija, branši i organizacija.
Zanimljiva je činjenica da su se vrlo uspješnim lobistima pokazali bivši političari i diplomati poput bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera koji lobira za plinovod ispod Baltičkog mora, dok u isto vrijeme njegov bivši ministar vanjskih poslova Joschka Fischer za konkurentski projekt, plinovod od Turske do Austrije. Znanje bivših političara i njihovi kontakti u Bruxellesu dobro se naplaćuju – od 5.000 do 10.000 eura na dan. I Hrvatska ima nekoliko svojih lobista u ime određenih hrvatskih regija, središnje vlasti, ali i neke od velikih kompanija. Naš možda najpoznatiji lobist u Bruxellesu je bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić.
Stari dio grada ipak ima mnogo veću draž od Europske četvrti. Kada ste ovdje, nipošto nemojte propustiti posjet nekoj od pivnica, jer pivo je nacionalni ponos ove zemlje. U kartama pića nižu se stranice i stranice najraznovrsnijih piva, u kojima biste mogli uživati tjednima. Možda turistima najpoznatija pivnica Delirium, mjesto je na kojem ćete pronaći preko 2000 vrsta piva. Mene osobno oduševilo je Tripel Karmeliet, koje ne samo da ima nevjerojatan okus, već i prepoznatljiv miris mješavine vanilije i smeđeg šećera. Osim toga, ovo jako svijetlo pivo ima punu voćnu aromu breskve i banane te se u pozadini mogu prepoznati i note agruma. Karmelićanski Tripel je jedno od najčišćih piva, a za mnoge, i jedno od najboljih piva na svijetu. Također vrijedi probati i njihov poznati Kriek od trešnje, Faro, Duchesse De Bourgogne, Duvel, Orval i Blanche i mnoga druga… Tu je, dakako i pomfrit, a pržene krumpiriće moći ćete pojesti s nogu ili sjesti i biti posluženi njima u kombinaciji s dagnjama – specijalitet koji se ovdje jede u svim restoranima.
U samom srcu grada nalazi se brončana fontana golog dječaka Manneken Pisa, koja je postala simbol grada, odnosno simbol suživota francuske i flamanske zajednice u Bruxellesu. Postoji nekoliko legendi vezanih uz Petit Juliena, koje datiraju još iz 12. stoljeća, a jedna od njih govori o dječačiću koji urinira kako bi spasio grad od neprijatelja. Ova fontana djelo je Jeromea Duquesnoya iz 1619, a danas malog manekena nerijetko presvlače u kostime, koji su čak dobili i svoj muzej na glavnome trgu.
Kada se radi o gastronomskim užicima koji se ne propuštaju u Bruxellesu, tada su to definitivno slastice. Čokolade, praline i keksi – samo su neke od delicija poznatih bruxelleskih proizvođača Neuhaus, Leonidas i Godiva. A najpoznatija slastica zasigurno vafl. Ovom slasticom pohvalit će se i mnoge druge europske metropole, no ipak onaj izvorni je baš ovaj bruxelleski. Ovaj desert relativno je jeftin i možete ga kupiti od prodavača na uličnim štandovima. Za 1 euro dobit ćete topli i slatki zalogaj s hrskavom koricom, a moguće su i različite kombinacije s voćem, čokoladom ili šlagom. Naša varijanta bila je sa svježim jagodama i vrućom nutellom, a svaki komentar bio bi suvišan.
Famozni Atomium, koji je uživo još ogromniji nego što djeluje na slikama, atrakcija je koju morate vidjeti, zatim neizostavna kraljevska palača, bazilika, brojni gradski trgovi i srednjovjekovne ulice.
Puno toga bi se dalo ispričati o ovome gradu, ali mogu vam reći samo jedno: Europska unija je možda simbol birokracije, strogoće i hladnog odnosa, međutim njezin glavni grad Bruxelles, njezina je čista suprotnost.
