Ostvari li se sadašnji plan modernizacije i rekonstrukcije željezničke pruge na europskom koridoru Vb koji spaja Botovo i Rijeku, sadašnji željeznički most preko Drave kod Botova bio bi srušen i zamijenjen novim. No, inicijativa koju su utemeljili koprivnički umjetnik i arhitekt Antonio Grgić, bivši ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Marijan Špoljar i koprivnički povjesničar Hrvoje Petrić predlaže drugo rješenje: umjesto rušenja, neka se sadašnji most kod Botova uredi i prenamjeni u jedinstveni Muzej Drave.
Takav muzej, kažu predlagači projekta, zapravo i ne postoji. Rijeka Drava duga je više od 700 kilometara i teče kroz pet zemalja, a uz njezine je obale gotovo milijun ljudi našlo svoj dom. Osim toga, Drava je i jedna od rijetkih relativno očuvanih vodotokova u Europi – biolog Goran Šafarek nije uzalud prozvao područje oko ušća Mure u Dravu “europskom Amazonom”.
No, usprkos svemu tome, Drava zapravo nema svoj suvremeni muzej koji bi se kompleksno i muzeološki atraktivno bavio njenim složenim povijesnim, kulturnim, geografskim, bioekološkim i drugim sastavnicama. Tu je nekoliko lokalno orijentiranih muzeja i muzejskih zbirki, uz povremene izložbe, ali ništa trajno i primjereno njenom značaju.
Grgić, Špoljar i Petrić stoga predlažu da se u tu svrhu iskoristi upravo sadašnji željeznički most kod Botova nakon što željeznički promet bude preusmjeren na novi most. Bio bi to, kažu, istovremeno i Muzej i Centar za interpretaciju rijeke Drave: taj bi novi Muzej Drave na spektakularan način premošćavao objekt svog “izlaganja” i svoj “sadržaj”. Njegov bi zadatak bio da, kao dinamična kulturna i baštinska institucija, na moderan muzeološki način stvori okvir za priču o povijesnim, kulturnim, zemljopisnim, ekološkim, antropološkim i gospodarskim vrijednostima rijeke Drave i njenog okoliša. Njegov bi naglasak bio na užem geografskom području, ali uključio bi i cijeli teritorij njenog glavnog porječja.
U sklopu projekta rekonstrukcije pruge predviđena je izgradnja novog željezničkog mosta nešto više od osam metara uzvodno od postojećeg, koji bi se potom srušio. To je ujedno i najzahtjevniji projekt na cijeloj dionici koridora na hrvatskom teritoriju. Na temelju arhitektonskog projekta koji je izradio Antonio Grgić, inicijatori predlažu da se postojeća konstrukcija mosta iskoristi kao noseća struktura novog muzeja čime bi se most sačuvao kao spomenik materijalne kulture, ali i kao temelj jedinstvenog novog objekta na kojemu bi se preklapale keltska, ilirska, rimska, slavenska, ugarska, germanska i otomanska kultura. Ti bi slojevi bili muzeološki interpretirani zajedno s prirodoslovnima – geološkima, geografskima i ekohistorijskima.
U prvoj fazi radova uklonili bi se svi nestrukturni dijelovi mosta (tračnice, pragovi, telekomunikacijski vodovi i sl.), a nakon toga bi se pristupilo gradnji Muzeja rijeke Drave.
Postav bi, kažu inicijatori, bio sastavljen od tematskih jedinica prema ranije navedenim područjima, a uključivao bi i rute prema obližnjim atrakcijama na terenu (Veliki Pažut, šuma Repaš, Čambina, Šoderica, Hlebine, Gola, Đurđevac, rimski grobovi u Prekodravlju, Pepelara, Muzejski kvart u Koprivnici itd., kao i biciklističke trase koje prolaze tim područjem.
Za ideju i arhitektonsku razradu zaslužan je Antonio Grgić, muzeološki koncept djelo je Marijana Špoljara, a ekohistorijsku interpretaciju izradio je Hrvoje Petrić.
Projekt će službeno biti predstavljen u srijedu, 18. svibnja od 19 sati u Galeriji Koprivnica, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja.
