Koprivnicu je u srijedu posjetio Tomo Ricov, poznati radijski voditelj, DJ i organizator evenata. Razlog posjeta bilo je predavanje na Sveučilištu Sjever kojim je studente, ali i ostale Koprivničance, htio nadahnuti i, kako sam kaže, ‘nabrijati’ ih da strast pretvore u posao. O našem gradu, kao i o Sveučilištu čije studente već duže vrijeme uključuje u svoje mnogobrojne projekte te nakon toga i zapošljava, ima samo riječi hvale.
Razgovarala Nela Carek.
Prošetali ste po prvi puta Kampusom Sveučilišta Sjever. Kakvi su prvi dojmovi?
– Da, nisam nikad prije bio ovdje, ali sam znam dosta o ovom faksu. Ono što me se najviše dojmilo je koliko se konkretnih stvari ovdje može naučiti za razliku od drugih fakulteta. Odavde izađeš kao gotov, spreman stručnjak. Možeš na jednom mjestu dosta naučiti, a do sada je bila praksa da kad počinješ, počinješ od nule. Na ovom fakultetu ne počinješ od nule.
Razlog vašeg dolaska je predavanje koje ste održali na Sjeveru pod naslovom „Pretvori strast u posao“. Što biste voljeli da studenti, ali i ostali, ponesu s tog predavanja?
– Htio bih da nabrijani izađu s predavanja. Da osjete strast prema poslu kojeg će raditi i da se im se rode ideje u glavi što bi zapravo mogli napraviti. Mislim da je jedina svrha dobrog predavanja da te nadahne. Ti ne možeš ispričati nešto što se u današnje vrijeme ne može saznati na drugi način; ono što ja hoću pogotovo kod tih generacija koje su na studiju je da dobiju romantičnu verziju posla kojeg bi radili. Baš kao što i naslov predavanja govori jer mislim da sve što te zanima, a vjerujem da na ovaj fakultet idu ljudi s kreativnim ambicijama, da mogu nešto što im se najviše sviđa, pretvore u posao. Da mogu život provesti uživajući, da žive svoju strast. Većinu života provedeš radeći pa radi barem ono što voliš.
Kako ide vaša romantična priča?
– Ispričat ću im sve kako sam počeo. Meni je glazba glavna strast i provlači mi se kroz cijeli život. Kroz tu svoju strast počeo sam raditi puno različitih stvari. Bio sam doslovno od DJ-a u klubu do voditelja televizijske produkcije. Htio bih da shvate da pravi preduvjet da u nečemu budu dobri je da strasno rade taj posao. Mislim da je to kombinacija onog što osobno želiš i posla, ne možeš to odvojiti od poslovnog života.
Baš kao što ste i spomenuli, radite na više strana i dobri ste na više područja. Je li i to jedna od poruka koju želite poslati?
– Da, želim pokazati što sve može postati posao. Ja nikad nisam svjesno ušao u to. Niti jednu stvar zapravo nisam shvaćao kao posao, kao nešto na čemu ću zaraditi. Meni se činilo da mi se sve događa usput. Radio sam svoje stvari i to je nekako postao posao. Naravno, nije se loše na početku, nakon završetka studija, malo odrediti, fokusirati i možda će im se stvari odvijati malo brže nego meni.
Upozoravate li mlade ljude koji imaju ideje kako svoju strast pretvoriti u posao na prepreke koje su se vama događale?
– U principu ne. Ljudi si sami od sebe postavljaju previše prepreka. Uvijek kad žele nešto napraviti rade ‘za’ i ‘protiv’ i uvijek im je sve puno opasnosti i u konačnici većina stvari ne uspije, ali to nije nešto obeshrabrujuće, to je normalno. Ja bih htio ljudima reći da probaju i da nešto uspije, a nešto ne i da je to normalan tijek. U Americi 90% startupova propadne u prvih godinu dana, a to ne znači da Amerika nije fenomenalna zemlja koja potiče te pokušaje. Možda ti neće uspjeti od prve, ali na svakom pokušaju naučiš nešto. Ljudi se previše boje prepreka i neuspjeha što je potpuna blokada. Ti zapravo od tog straha ne uspiješ napraviti novu i originalnu stvar jer misliš to nitko nije probao i neće uspjeti. Prepreke su sastavni dio svakog posla. Svaki dan imam deset prepreka odmah ujutro i tijekom dana ih rješavam. Nemojte razmišljati o preprekama jer vas pretjerano analiziranje neće nigdje dovesti.
Što mislite o današnjoj mladeži i o njihovom masovnom odlasku iz zemlje?
– Možda će ovo zvučati ružno, ali meni to uopće ne predstavlja problem. Meni je najnormalnije da ljudi putuju i usvajaju neka nova znanja. Iz Njemačke i Švedske također jako puno mladih ljudi odlazi. To je najnormalnije i to je dobro. A ono što je loše da kod nas nemaju priliku i da kod nas ne dolaze drugi mladi, to bi me više veselilo: da je Hrvatska zemlja u koju mladi vole dolaziti raditi. Mada, moja osobna iskustva su takva da su strani menadžeri s kojima sam ja radio i nakon isteka mandata ostali raditi u Hrvatskoj. Hrvatska je jako ugodna zemlja za život i mislim da će sve doći na svoje mjesto. Ja nisam toliko katastrofičan i u ovoj fazi je normalno da mladi ljudi pokušaju vani i u konačnici će se vratiti s novim iskustvima. To su moja iskustva.
Koliko često su vas privatne ili poslovne obaveze dovele u naš grad?
– Malo, moram priznati. Možda mi je ovo treći put da sam ovdje.
Koje su vam onda asocijacije na naš grad?
– Meni je to jedini preživjeli grad. Užasno mi je ovo što se dogodilo u Hrvatskoj, ta centralizacija na Zagreb. Koprivnica je jedan od rijetkih gradova koja se tome oduprla. Ima snažnu industriju, nekoliko snažnih industrija zapravo, posebno ovaj fakultet koji sam vidio danas, mislim da ima svoj život. Nekad je u Hrvatskoj bilo puno više, ne samo industrijskih, već i kulturnih centara. Pula je imala svoju kulturu, Rijeka, Split, Osijek, Zagreb svoju, a sad se sve to skoncentriralo na Zagreb. Koprivnica je zapravo jedan od rijetkih svijetlih primjera tog samostalnog kvalitetnog života.
Možemo li onda reći da se događaji, poput recimo Weekend Media Festivala, mogu organizirati i u gradu kao što je Koprivnica?
– Evo, sam Weekend media fest je u malom gradu, u Rovinju. Logistički je jači od Koprivnice, ima više hotela, na moru je, ali ne mislim da se tu ne bi moglo napraviti neko cool događanje. To je apsolutno sve u glavi organizatora, tu na fakultetu ima fizički mjesta za takvo nešto, imate predivan trg i to se sigurno može. Evo prošle godine sam prvi puta bio na Vukovar film festivalu i ostao sam ugodno iznenađen. Krenuvši od organizacije pa do ljudi koji dolaze. Cijeli Vukovar živi s tim, tako da bi vrlo lako i Koprivnica mogla nešto napraviti. To je sad na vama.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Koprivnica jučer, danas, sutra” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
