“Razdoblje sanacije u kojemu je koprivnička bolnica djelovala od 31. siječnja 2013. godine nikako nije bilo vrijeme pukog održavanja sustava. Štoviše, u to smo vrijeme iznimno mnogo učinili na povećanju energetske efikasnosti, poboljšanju pokazatelja učinkovitosti liječenja, a puno je ulagano i u nabavku opreme, povećanje kvalitete i sveopće poboljšanje sustava.”
Rekla je to novinarima sanacijska upraviteljica koprivničke bolnice “Dr. Tomislav Bardek” Sandra Sinjeri. Uprava je svjesna da joj se, nakon što je zbog neučinkovitosti Vlada prekinula program sanacije, odbrojavaju zadnji dani, pa je to bila prilika za samoocjenu:
– Nas sanacija nije dovela do toga da mi radimo samo ono nužno. Štoviše, nama je to bio izazov jer smo tijekom sanacije htjeli učiniti nešto više. Osobno sam najponosnija što smo se uspjeli pokrenuti na povećanju energetske učinkovitosti. Zgrada je sva u staklu pa imamo velike gubitke energije. Dodatni je razlog za zadovoljstvo što smo dobili brojna priznanja za pokazatelje koje prati HZZO. Mi smo uspješni! A da je novaca bilo više, bilo bi bolje.
Koprivnička je bolnica ušla u program sanacije s minusom od 58,8 milijuna kuna. Svojevremeno je dosegao čak 85 milijuna, da bi s današnjim danom bio smanjen na 49,7 milijuna kuna. Država je u protekle tri godine u sanaciju dugovanja koprivničke bolnice uložila 66 milijuna, a u prva tri ovogodišnja mjeseca bolnica je zbrinjavajući pacijente napravila novi dug, kaže Sinjeri: – Za prva tri mjeseca negativni financijski rezultat je milijun i 800 tisuća kuna. To nam samo potvrđuje naše izračune da nam mjesečno nedostaje od 600 tisuća do milijun kuna na onih 10,3 milijuna koliko imamo ugovoreno s HZZO-om. Ti troškovi ovise o tome što se događa u bolnici, poglavito s opremom jer dolazi do kvarova čiji su popravci skupi.
Sinjeri je izrazila i žaljenje jer je HZZO odbio platiti fakturiranih 4,5 milijuna kuna iako je bolnica izvršila usluge. I dok su pacijenti zbrinuti jer ih se, kaže Sinjeri, iz humanih i etičkih razloga ne odbija, koprivničkoj bolnici rastu dugovi koje HZZO ne priznaje. A od ostvarenog bolničkog duga čak dva milijuna čine nenaplaćena potraživanja od pacijenata koji nisu platiti participacije iako im je to bila obveza. To je samo još jedan od pokazatelja da je hrvatski zdravstveni sustav bolestan.
Recimo i da bolnički tim trenutno čini 147 liječnika i 369 sestara i tehničara, te 207 zaposlenih koji spadaju u kategoriju nezdravstvenih djelatnika. Iako ima dosta liječnika na specijalizaciji, koprivničkoj bolnici nedostaju anesteziolozi, dermatolog i urolog.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Koprivnica jučer, danas, sutra” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
