Građani Koprivnice ovih su dana podigli popriličnu buru na društvenim mrežama i to zbog, kako su ga prozvali, ‘stablocida’ u gradskom parku. Naime, uz stazu od paviljona prema crkvi sv. Nikole nestao je čitav drvored stabala, što je potaknulo žestoku reakciju građana koji smatraju da su stabla nepotrebno srušena te izražavaju bojazan da se proljetni radovi na uređenju okoliša u Koprivnici izvode bez reda i u neskladu s pravilima struke.
Što se uistinu događa, rekla nam je predsjednica Uprave Komunalca Maja Hleb. Stablocid joj, kaže, nije stran izraz. – Nije mi prvi put da sam čula za tu riječ – kaže, – ali ovako kad se izgovori zvuči prilično negativno, barem za nas u Komunalcu koji se time bavimo.
Zadaća Komunalca, između ostaloga, briga je o okolišu u gradu Koprivnici. Što se, onda, dogodilo u gradskom parku?
– Radi se o sječi stabala javora zbog toga što su stara i što su napadnuta nametnicima: kukcima, gljivama i drugim bolestima – objašnjava predsjednica Uprave Hleb. – Ovim postupkom želimo zaštititi građanstvo od mogućeg pada stabla i od toga da netko ne nastrada. Drugo, stablima koja sadimo umjesto tih starih stabala treba mjesta da do njih može doći sunce te da imaju prostora za normalan rast.
Među građanima koji su reagirali na rušenje stabala bila je i naša poznata knjižničarka Ljiljana Vugrinec. U svojoj objavi na Facebooku napisala je: “Koliko se vidi po nesretnim preostalim panjevima, drveće nije bilo trulo, ni nagnuto, niti je prijetilo okolnim zgradama jer ni nema ničega u blizini. O, Bože, da bar mogu shvatiti zašto to rade! Nisam botaničar, ali imam oči i vidim da ovo sad izgleda grozno!”
– Odgovor je upravo to – ističe predsjednica Hleb. – Srušit ćemo pet bolesnih stabala, a posaditi dvanaest novih potpuno iste vrste. S obzirom na to da je park prilično star, ta nova stabla trebaju imati prostora da se razviju, trebaju svjetlost za svoj rast. Stara stabla, u onom dijelu gdje se odreže panj, bila su doduše zdrava, ali ne i u onom dijelu koji je daleko iznad toga, a nisu se mogla oporaviti jer je samo deblo bilo načeto bolešću ili napadnuto nametnicima. Ako se neko od posječenih stabala i čini zdravo, onaj dio koji smo uklonili nije bio.
No, to znači da će dio parka još uvijek biti prilično prazan, dok mlada stabla ne narastu, što će trajati godinama. – Sigurno da dugo od ovih mladih stabala neće biti hlada, ali svako stablo ima svoj životni vijek. Netko drugi, naša djeca ili unuci, uživat će u njihovoj hladovini. Mi uživamo u ovome u čemu možemo. Treba vremena da se stablo razvije; ne možemo saditi već gotova, velika stabla – objašnjava Hleb.
Komunalac, kaže, ima svoje stručnjake hortikulture, školovane ljude koji su završili fakultete i prošli dodatne edukacije. – Konkretno, za ovu sječu, naši stručnjaci i drugi s kojima smo se konzultirali za svako su pojedino stablo procijenili treba li ga rušiti ili ne. Nikad ne rušimo stabla ako to uistinu nije potrebno. Dobili smo suglasnost Grada Koprivnice, ali i Konzervatorskog odjela u Bjelovaru. Znači, Ministarstvo kulture je dalo suglasnost za to.
Je li to početak nekog opsežnijeg uređenja koprivničkog parka? Predsjednica Uprave Komunalca kaže da nije. – Isključivo rušimo stabla zbog bolesti ili starosti. Naravno da nećemo rušiti park, naše zeleno srce u centru grada. Želimo da ta stabla traju što dulje i pružaju nam hladovinu. Isključivo uklanjamo stabla koja su ili opasna za okoliš ili koja treba ukloniti iz drugih razloga. Svako ćemo stablo zamijeniti mladim, pri čemu ćemo nastojati da nova stabla budu iste vrste kao ona koja smo uklonili, da zadržimo kontinuitet biljnih vrsta koje rastu u parku.
Reakcija građana, kaže Hleb, nije razlog za čuđenje. – Pretpostavljam da su građani sentimentalno vezani uz ta stabla, kao i mi u Komunalcu. Nije nam lako rušiti nijedno stablo, a pogotovo ona uz koja smo odrasli. Ne vjerujem da je netko protiv rušenja stabla koje nema budućnost ili više ne obavlja svoju funkciju, samo zato da ostane ili da naš park bude bogatiji. Ako to ne učinimo sada, kroz nekoliko godina više nećemo imati park; on će biti gol.
Za zaključiti, dobro je što u Koprivnici imamo građane koji primjećuju što se događa u svojoj okolini i koji su u svakom trenutku spremni odreagirati. Mislim da svaki pravi građanin takav treba i biti, a s druge strane, vjerujem da su i stručnjaci koji imaju odgovornost za javno dobro dovoljno stručni da o tome vode brigu na valjan način.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Koprivnica jučer, danas, sutra” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
