Unutarstranački izbori prilika su za nova pregrupiranja, jačanje pozicija, isticanje ambicija. Zamjenik koprivničke gradonačelnice, ali i zamjenik predsjednika gradskog SDP-a i član županijskog stranačkog predsjedništva Mišel Jakšić namjerava na predstojećoj konvenciji stranke istaći svoju kandidaturu za neku od funkcija u nacionalnom SDP-u. Koju?
– O tome još nisam razgovarao s kolegama u gradskom SDP-u pa bi bilo nekorektno da istupam u javnost sa svojim željama, no moguće je da se kandidiram za glavni odbor ili predsjedništvo stranke. O tome ćemo svakako još razgovarati i odlučiti unutar koprivničkog SDP-a.
Krajem prošlog tjedna u jednom nacionalnom mediju izjavili ste da ćete biti gradonačelnik Koprivnice. Iako Vas stranka već nekoliko proteklih godina priprema za tu funkciju, činjenica je da to tako jasno javno još do sad nije bilo rečeno.
– Pa da, prije svega naravno da će takvu odluku morati donijeti stranačka tijela samog gradskog SDP-a. Ja sam danas zamjenik gradonačelnice, maksimalno obavljam svoj posao i čvrsto vjerujem da ću biti i kandidat SDP-a na predstojećim lokalnim izborima i nakon toga gradonačelnik grada Koprivnice.
Tko će biti kandidat SDP-a za budućeg podravsko-prigorskog župana? Sve se glasnije, naime, priča da još uvijek aktualni predsjednik stranke Zoran Milanović tu vidi Dražena Prosa kojemu, kako su pokazali posljednji parlamentarni izbori, ipak nedostaje potpora koprivničke baze.
– Pa gledajte, prije svega, svatko je kovač svoje sreće. Ne mogu ulaziti u daljnje planove o političkoj karijeri koje ima Dražen Pros, a i Zoran Milanović. U konačnici, ni ja ne očekujem da ću postati gradonačelnik Koprivnice, prvo naravno kandidat koprivničkog SDP-a zato što to tako želi Zoran Milanović, nego zato što će tako odlučiti članovi SDP-a grada Koprivnice, a onda i građanke i građani ovoga grada. Dakle, tu čak podrška Zorana Milanovića nije presudna, da ne velim da nije bitna.
No kad je u pitanju politika SDP-a na županijskom nivou, kažete da je potrebna promjena stranačke politike. Najavljujete da ćete se osobno založiti da u spoju mladosti, iskustva, energije i volje svih kvalitetnih SDP-ovih ljudi stranka do 2017. bude puno čvršća i jača oporba, a nakon toga i vodeća politička snaga županije, kao što je to u Koprivnici. Tko su ti ljudi?
– O imenima još ne želim govoriti, no SDP sigurno u županiji ima kvalitetnih ljudi poput načelnika legradske općine Ivana Sabolića, koprivničke gradonačelnice Vesne Želježnjak ili Križevčanke Marije Vukobratović. Oni su u javnosti dosta poznati, a o drugima sada ne bih.
Tek je nekoliko dana od formiranja nove vlade, a već se otvoreno govori da je u planu prodaja državnog udjela u Podravki. Kakav je stav Zrinskog trga?
– S obzirom na to da sam po struci ekonomist, financijaš, bilo bi neozbiljno da prije nego što novi premijer prezentira svoje planove, da a priori velim da sam za ili protiv nečega i da plašim ljude prije vremena. Ne mora svaka promjena biti na gore. No definitivno očekujem da naši predstavnici u Saboru, a i u Vladi ako će ih biti, da nametnu kao što smo to i mi svojevremeno raspravu o budućnosti Podravke. Znam da se lokalni HSS jako ljutio kad je bila aktualna dokapitalizacija. Izbori su prošli, a jedino što sam od njih čuo je da će politički postaviti nekoga jer je politika uvijek diktirala tempo Podravke, što me jako ražalostilo. To mi je samo potvrdilo da su bili upoznati sa svim procesima koji su se događali u toj kompaniji. Očekujem da će oni otvoriti raspravu o smjeru vlasničke strukture i budućnosti Podravke, a ne da raspravljamo o tome koga ćemo uhljebiti na mjestu predsjednika uprave.
Vaša šefica, gradonačelnica Koprivnice najavila je do kraja siječnja reorganizaciju gradske uprave. Neke su informacije dospjele u javnost, no kakva je situacija doista?
– Kostur reorganizacije je gotov. Konačnu će odluku donijeti Gradsko vijeće, a prije toga još moramo obaviti razgovore sa sindikatom. Ono što je definitivno jest da se smanjuje broj pročelničkih mjesta. Koprivnica je prvi grad te veličine i tog obima koji će imati samo četiri upravna odjela, odnosno četiri pročelnika. To je još samo jedan pokazatelj da se može smanjivati broj rukovodioca i nadam se da ćemo u budućnosti svi zajedno ići u tom smjeru. Mislim da nema potrebe da gradovi ili županije imaju 8, 9 ili 12 pročelnika, kao što nema ni potrebe da naša vlada ima dvadesetak ministara, ne znam koliko ih na kraju ima. To je i poruka građanima.
Rekli ste da će gradska uprava imati samo četiri pročelnika, sad su to sve pročelnice. Koji upravni odjeli otpadaju, kako ste ih organizirali?
– S obzirom na to da još nisu obavljeni razgovori s njima, bilo bi nekorektno to prvo podijeliti s javnosti. No, mogu reći da dolazi do spajanja određenih upravnih odjela.
Koliko ćete onda uštedjeti i kako će to gradska uprava biti efikasnija?
– Kad pričamo o štednji gradskoga proračuna, još se poslaguju koeficijenti i bit će promjena. Kad pričamo o efikasnosti, vjerujem da će na pročelničkim mjestima ostati najkvalitetniji ljudi koji su se i dosad pokazali kao oni koji vuku ovaj grad. S obzirom na to da ćemo raspisati natječaj, za vjerovati je da će biti i nekih novina.
Kamo planirate vratiti bivšeg saborskog zastupnika i bivšeg ravnatelja APOS-a Darka Ledinskog?
– Da demistificiramo tu priču, Ledinski kao bivši saborski zastupnik ima zakonsko pravo vratiti se na prethodno radno mjesto. Od gradskih stručnih službi doznajem da će on uskoro to svoje pravo konzumirati i vratit će se na radno mjesto u APOS.
Što će biti s aktualnom ravnateljicom Jasnom Markušić?
– Ledinski se ne vraća na radno mjesto ravnatelja. Zakon omogućava da se zastupnici i dužnosnici vrate na radna mjesta u ustanove i tvrtke iz kojih su otišli, a po povratku ih se raspoređuje na radna mjesta u skladu sa stručnom spremom.
Je li točno da ćete u u sustavu Grada zaposliti i Anu Mlinarić koja je u mandatu prošle Vlade radila kao načelnica Sektora za odrasle osobe u Ministarstvu socijalne politike i mladih?
– Tu informaciju na taj način ja osobno nemam. Ana Mlinarić je definitivno kvalitetna osoba za koju u ovom gradu i županiji treba biti mjesta. No o njoj na takav način nismo razgovarali.
Također se priča da ćete sanacijsku upraviteljicu koprivničke bolnice, zamjenicu predsjednika Gradskog vijeća Sandru Sinjeri zaposliti na nekom od pročelničkih mjesta u gradskoj upravi.
– Da, to je priča koja je zakolala na bazi trača. O tome definitivno nemam nikakvih saznanja.
Usprkos svim rezultatima koje je Koprivnica postigla na području energetske efikasnosti, prometne održivosti i poticanja poduzetništva, u Koprivnici ipak nedostaje investitora koji bi značajnije otvarali nova radna mjesta u samom gradu. A najava je proteklih godina bilo poprilično.
– Ja se ne bih u potpunosti složio s Vama, pa i ne moramo se u svemu složiti. U 2015. godini najveća privatna investicija u Hrvatskoj događa se upravo u Koprivnici. Belupo kao sastavni dio Podravke investira 390 milijuna kuna u izgradnju nove tvornice u kojoj će se zaposliti stotinu ljudi.
Oprostite, ali takozvani obični ljudi drže logičnim i normalnim da Podravka i Belupo investiraju i otvaraju nove tvornice u Koprivnici, a ne primjerice u Albaniji, Srbiji i ne znam kojim sve zemljama gdje možda jesu povoljniji uvjeti. No na povijest i odnos Podravine i Podravke ne treba podsjećati.
– Ha, ha, ha. Da, ovo je sad malo trik pitanje. No Podravka je tvrtka koja se tuče na globalnim tržištima i bilo bi vrlo neozbiljno od mene da, bez obzira na to tko sjedi u upravi, da sad uzmem Podravki pravo da u skladu s poslovnim potrebama otvori novi pogon u Albaniji, Srbiji, Rusiji ili Japanu.
No ne tako davno, Zrinski trg je u vrijeme kad je njime upravljao gradonačelnik Zvonimir Mršić odašiljao javnosti vrlo glasne i jasne poruke o procesima u Podravki i njenom odnosu i funkcioniranju u lokalnoj sredini. Kad je on preuzeo odgovornost za upravljanje kompanijom u Starčevićevoj, gradska se vlast nije oglašavala o procesima u Podravki, osim kad smo mi novinari inzistirali na tome.
– Opet se ne bih se složio s Vama. Nekoliko mjeseci po preuzimanju dužnosti zamjenika gradonačelnice, ja sam osobno dao jedan intervju u kojemu sam rekao da će gradska vlast podržati restrukturiranje Podravke kao spašavanja tvrtke od štete iz procesa iz proteklih pet, deset, petnaest godina. Jasno sam tada rekao da očekujem okretanje kotača, da želimo nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta. Hvala Bogu, to se i dogodilo. Očekuje se zapošljavanje stotinjak novih ljudi, zapošljavaju se pripravnici i s višom, a nakon više godina konačno i sa srednjom stručnom spremom. Došlo je do novih akvizicija, mislim pri tom na ljubljansko Žito, ali i na rovinjsku Mirnu. To mi sve govori da je Podravka pokrenula nove procese s rastom prihoda pri čemu treba i nova radna snaga. Ne mogu reći da Podravka mora svoje pogončiće graditi samo u Koprivnici jer na današnjem globalnom tržištu se možda ukaže potreba da investira u nekom drugom kraju svijeta kako bi tamo bila konkurentnija.
A kada možemo očekivati da će drugi ozbiljni investitori, a da to nisu Podravka ili Belupo, otvarati značajniji broj novih radnih mjesta u Koprivnici?
– Prošle godine smo u našoj poduzetničkoj zoni imali četiri nova investitora od kojih ove godine očekujemo otvaranje novih 50 radnih mjesta. Nadam se da su tome doprinijele i gradske politike subvencioniranja poduzetništva. Kad pričamo o velikim investitorima poput Podravke, koji će otvoriti novih 200-300 radnih mjesta, naravno da stalno pokušavamo uspostaviti kontakte, da stalno tražimo komunikaciju i s takvim investitorima. Bilo je pozitivnih kontakata no to je velika priča u kojoj se mora puno toga poklopiti. Na žalost, prometna infrastruktura – mislim tu na drugi kolosijek, ali i na brzu cestu – još nam uvijek ne ide na ruku. Ipak, očekujem da s novim rastom Podravke, ali i novim trendovima u Gradu Koprivnici, a uvjeren sam da će brendiranju Koprivnice kao inovativnog, modernog i progresivnog grada doprinijeti i Sveučilište Sjever, možemo se nadati da će se ovdje zapiknuti i neki od takozvanih velikih igrača ili poslovnih kapitalaca.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Koprivnica jučer, danas, sutra” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
