Većina bolesti na voćkama se suzbija od ranog proljeća i zatim tijekom vegetacije, no za neke je bolesti neophodno obaviti tretiranje u jesen, u periodu opadanja lišća. Kod koštičavih voćaka to su bakterijski rak koštičavog voća, šupljikavost lista koštičavog voća i kovrčavost lišća breskve, a kod jezgričavog voća rak kore kod jabuke i kruške.
Rak koštičavog voća je bakterijska bolest koja se pojavljuje na većini koštičavih voćaka (šljiva, višnja, trešnja, breskva, marelica). Uzročnik je bakterija Pseudomonas morsprunorum. Znakovi bolesti javljaju se na granama i kori u vidu rak-rana i hipertrofija okolnog staničja uz obilno lučenje smole.
Do zaraze dolazi tijekom jeseni, u vrijeme opadanja lišća, kroz lisne ožiljke i u proljeće u vrijeme cvatnje. S obzirom na vrijeme kada se ostvaruju zaraze, najvažnije je izvršiti tretiranje u početku opadanja lišća fungicidima na osnovi bakra. Smatra se da je bakterijski rak najopasnija bolest koštičavog voća jer nema djelotvornih mjera zaštite kad bolest zahvati nasad, a ponekad može dovesti i do potpunog sušenja voćaka.
Šupljikavost lista koštičavog voća bolest je lako prepoznatljivih simptoma na lišću u vidu sitnih okruglastih pjega koje nekrotiziraju i s vremenom ispadaju s lista te on postaje šupljikav. Uzročnik bolesti je gljivica Stigmina carpophilla. Kemijsko suzbijanje se provodi u periodu jesenskog opadanja lišća bakrenim fungicidima, a zatim slijedi primjena bakrenih fungicida potkraj zime u fazi bubrenja pupova.
Kovrčavost lišća breskve je bolest koju voćari lako prepoznaju po zadebljalom nakovrčanom lišću crvenkaste boje. Znakovi bolesti se javljaju već u rano proljeće, no kad su vidljivi – kasno je za zaštitu. Uzročnik bolesti, gljivica Taphrina deformans, prezimljuje u obliku micelija u zaraženim pupovima. Za uspješnu zaštitu breskve potrebno je tretiranja provesti prije pojave prvih znakova bolesti. U priobalju se prvo tretiranje bakrom obavlja već u jesen, a tretiranja bakrenim fungicidima pred sam početak vegetacije nezaobilazna su i u priobalju i na kontinentu.
Rak kore jabuke i kruške uzrokuje gljivica Nectria galligena. Do zaraze dolazi kroz razna mehanička oštećenja na voćki (rez, tuča i sl.). Rak rane su vidljive na kori grana i debla. Rane se s vremenom povećavaju, a kad obuhvate cijelu granu dolazi do njenog sušenja. Bolest se češće javlja u voćnjacima jabuka i krušaka podignutim na vlažnim i hladnim tlima, u blizini rijeka te na mjestima gdje se učestalo javlja kasni mraz. Sve grane sa simptomima bolesti potrebno je ukloniti rezom, a rane nastale rezidbom treba premazati voćarskim voskom. Tijekom toplih i kišnih jeseni poželjna su i dva prskanja fungicidima na osnovi bakra u vrijeme opadanja lišća.
Jesenska primjena bakrenih fungicida preporuča se i za druge vrste voća kod kojih se javljaju bakterioze kao npr. bakterijska pjegavost na orahu ili bakterijska palež i bakterijski rak na lijesci.
mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, viša stručna savjetnica
Savjetodavna služba
e-mail: [email protected]
