Topla i sunčana listopadska subota te nešto manje sunčana, ali i dalje vrlo ugodna nedjelja mnoge su Podravce izmamile na otvoreno. Ovakvo lijepo vrijeme u dijelu godine u kojemu i nije baš uobičajeno nazivamo ‘babljim’ ili ‘miholjskim’ ljetom, ali zašto?
Lingvisti oko toga nisu potpuno usuglašeni. Jedno od objašnjenja je da riječ baba predstavlja vješticu, pa upućuje na to i da je vrijeme nesvakidašnje, odnosno naopako – ili da su niti paučine koje lete zrakom vlasi kose svježe unovačenih vještica. Baba može biti i planinski vrh te u tom smislu predstavljati najudaljeniju točku ljeta u godini. U Bugarskoj, ovaj tip vremena zove se ciganskim (sirotinjskim) ljetom, dok francusko i englesko govorno područje koristi indijansko ljeto (eng. indian summer, fr. été indien).
No, kao najčešće objašnjenje uzima se češki izraz babi leti, a odnosi se na niti paučine koje za lijepih jesenskih dana lete zrakom. Takve paučine nema u proljeće i ljeti, nego samo ujesen. Čehe je ta paučina podsjećala na sijedu kosu njihovih baka, pa su taj period prozvali babljim ljetom. Ponekad se zove i miholjsko (po sv. Mihaelu/Mihovilu, 29. rujna) i martinjsko ljeto (po sv. Martinu, 11. studenoga).
Na tragu češkog babi leti je i rusko babie leto i njemačko Altweibersommer. “Velika sovjetska enciklopedija” tako objašnjava da se radi o razdoblju kada “starice na suncu još mogu zagrijati svoje kosti.” Mnoge su narode niti paučine koje su ispreli mladi pauci iz porodice Linyphiidae i koje u sunčanim listopadskim danima jedre zrakom podsjećale na vlasi kose njihovih baka i tako su nazvane u većini slavenskih jezika. Neki su ju smatrali i predivom vilenjaka, patuljaka, norni ili čak i Djevice Marije, a ako bi se nit leteće paučine uplela u kosu mlade djevojke, vjerovalo se da je vjenčanje na pomolu.
Podrijetlo sjevernoameričkog indijanskog ljeta vezano je, očito, uz narode koji su nastanjivali kontinent prije dolaska Europljana. I dok neki korijen ovog izraza traže u starim indijanskim legendama, jedno od mogućih objašnjenja je da su ga tako prozvali doseljenici koji se nisu baš slagali s Indijancima, jer su to listopadsko “ljeto” smatrali lažnim, nevjerodostojnim i prevrtljivim – poput, je li, Indijanaca.
A većina priča o babljem ljetu uključuje i zlokoban predznak velikog mraza koji ga slijedi, te potom i hladne zime. Meteorolozi danas znaju da to nikako ne mora biti slučaj i da je u listopadu (zasad) nemoguće prognozirati kakva će biti zima.
Postoji i drugi scenarij stabilnog listopadskog vremena, a to je temperaturna inverzija. Ona nas prati i ovih dana: po visini je toplije nego pri tlu. Ponekad taj topli zrak u višim slojevima “zarobi” hladniji zrak ispod njega, pa nizine imaju maglu i nisku naoblaku dok se vrhovi Ivanščice i Medvednice kupaju u suncu. To bi se moglo dogoditi početkom studenog.
Kakvo nas vrijeme čeka u narednom tjednu?
Do kraja listopada (i dulje) bit ćemo uglavnom pod prevladavajućim utjecajem anticiklone. To znači da će vrijeme biti stabilno i ugodno toplo, barem danju – temperature bi mogle ići i do 17 – 18 stupnjeva. Jutra će biti hladna, ponegdje možda i sa slabim mrazom, iako prognostički modeli trenutno ne daju baš velike šanse za to. Vjerojatno ćemo uživati i u dosta sunca, pod uvjetom da izbjegnemo dugotrajnu maglu i nisku naoblaku – ona je ipak tipičnija za studeni. Oko srijede i četvrtka moguće je jače naoblačenje s nešto kiše, dok nam početak studenog, čini se, donosi suho zahlađenje kada bi se jutarnje temperature mogle početi spuštati ispod 0°C i donijeti nam prve prave mrazeve. No, ovo je sve samo okvirno. Detaljniju prognozu, po običaju, pratite na naslovnoj stranici našeg portala, u kućici s desne strane.
