Uoči same rekonstrukcije Ulice Đure Estera, najstarije koprivničke ulice, njenim podzemljem s južne strane crkve sv. Nikole bave se arheolozi.
Cilj im je prikupiti što više podataka o srednjovjekovnoj crkvi Blažene Djevice Marije. Ona je prvo bila franjevačka, potom protestantska, te je u 17. stoljeću srušena i na njenim je temeljima izgrađena današnja katolička crkva. Arheolozi danas nastoje rekonstruirati njen izgled kroz povijest.
Kartografski izvori s početka 16. stoljeća, rekao je Dravi info kustos arheolog iz koprivničkog Muzeja Robert Čimin, pokazali su se prilično točnima.
Uspjeli smo prepoznati dimenzije crkve. Ona je bila 25 metara duga s kontraforima i 19 metara široka. To baš i nisu nekakve karakteristične dimenzije franjevačkih crkvi, ali eto, ovdje se očito dogodio nekakav zaokret u gradnji takvih crkvi. Same dimenzije zidova ukazuju nam na to da je ona bila uistinu visoka, vjerojatno viša od današnje crkve sv. Nikole.
Arheolozi su dosad istražili i desetak tamošnjih grobova, uglavnom djece koja su tamo pokopana u 17. i 18. stoljeću, a uskoro će na red doći i stariji dijelovi groblja koje se tamo nalazilo od 12. stoljeća. Zanimljiva otkrića na svjetlo dana iznijeli su i radnici u Esterovoj.
Ovdje se pojavila drvena konstrukcija, istesana građa horizontalno postavljenih elemenata u nizu od četrdesetak metara. Mi smo na jednom ovom prostoru pred kućom Vuka Pavlovića uspjeli dogovoriti iskopavanje u dužini od 12 metara i 5 metara širine i zasad smatramo da je to srednjovjekovna cesta. E sad, je li to stvarno cesta ili nešto drugo, kada je ona nastala… O tome tek trebamo razmišljati.
Predviđeno trajanje iskopavanja je 12 radnih dana, što znači da bi, ovisno o vremenskim uvjetima, istraživanje koprivničke prošlosti trebalo završiti najkasnije oko 23. listopada.
