Ne baš često, ali tu i tamo netko spomene Podravinu. Obično ljudi koji više ne žive u njoj. Neki dan čitam kolumnu Perkova mlađeg u kojem se nostalgično prisjeća Podravine. Pokušavam se prisjetiti svojih osjećaja u periodima kada nisam tu živjela. Nikada nisam osjetila nostalgiju za Podravinom, više za Koprivnicom kao gradom. Kako vi? Ne sjećam se da je u mojem djetinjstvu u Koprivnici isticana Podravina. Možda je i u tome razlog što se Podravina skoro nigdje ne spominje, osim u vremenskoj prognozi i to samo ako nailazi nevrijeme.
Što kaže Wikipedia: Podravina obuhvaća prostor između rijeke Drave na sjeveru i pobrđa (Bilogora), odnosno sjevernih ogranaka Kalničkog gorja (Kalnik) na jugu, a uključuje i područje s lijeve obale Drave zvano Prekodravlje. Podravina kao kulturno-povijesni pojam nastaje u kasnom srednjem vijeku. Stariji i danas potpuno potisnuti regionalni pojam identičan Podravini je bio Komarnica. Do sredine 14. stoljeća je na prostoru koji danas obuhvaća pojam Podravine postojala Komarnička županija, koja je kasnije uključena u sastav Križevačke županije. Kasnije je ostao pojam Komarničkog arhiđakonata (dio prostora koji je obuvaćala Zagrebačka biskupija).
Najkasnije do početka 16. st. administrativni i kulturni pojam Komarnice pretvara se u pojam Podravine. Npr. student na sveučilištu Beč, Stjepan iz Struge se 1516. se deklarira kao «Podrawiczs», što ukazuje na početno stvaranje kulturno-povijesnog pojma Podravine i Podravaca, a istim su pojmom zapravo obuhvaćeni sjeverni odnosno pridravski teritoriji koje je obuhvaćala srednjovjekovna Križevačka županija (tj. nekadašnje prostore Komarničke županije). U 17.stoljeću je Podravina gotovo cijela bila pogranično područje prema Osmanlijskom carstvu,no potpisivanjem Karlovačkog mira 1699. Podravina prestaje biti pograničnom regijom, ali zadržava zasebni regionalni identitet u odnosu na susjedna područja. Zanimljivo je da regija Podravina od kasnoga srednjega vijeka kasnije više nikada nije obuhvaćala jedinstvenu političku ili administrativnu cjelinu već je «podravski» regionalni identitet građen na kulturno-povijesnoj osnovici te prirodno-geografskoj odrednici pridravske nizine tj. prostora između rijeke Drave i bilogorsko-kalničkih pobrđa.
Obično su dva Hrvata dva različita stava,dvije stranke i sl. No u primjeru Podravine to je puta tri. Naime postoje Ludbreška, Koprivnička i Đurđevačka Podravina. Izgleda da od gore spomenute 1699. g. slabi važnost Podravine kao regije. Možda povjesničari i geografi imaju drugo mišljenje no dojam je takav.
Tko osjeća pripadnost Podravini?
Mislim da Đurđevčani više od Koprivničanaca, a pogotovo od Ludbrežana koji misle da su centar svijeta pa ih Podravina ne zanima.
Zašto je tomu tako?Zašto čak ni lokalne turističke zajednice ne promoviraju Podravinu već se bave brendiranjem dijelova podravskog identiteta ili nekih manifestacija?
Od Podravine je u smislu prepoznatljivosti gore jedino Prigorje, najvjerojatnije zbog toga što obuhvaća Zagreb i okolicu pa se gubi ta regionalna pripadnost.
Imam dojam da u rođenim Koprivničancima prevladava pripadnost gradu Koprivnici,a da je osjećaj za Podravinu ipak specifičniji za sela Koprivničke Podravine.
Možda i nije tako u potpunosti no da sa statusom Podravine u Hrvatskoj baš i nije sve najbolje, to moramo priznati.Uz regiju se nadovezuju i hrana i običaji. Onda dođemo do toga da ne znamo što je podravski specijalitet u gastronomskom smislu.
Kako odgajate djecu, kao Podravce ili? Tko su Podravci, kakvi su…? Jesu li oni Dudeki? Škrti? Radišni? Samozatajni? Ajmo se sami brendirati. Recite nam kako Podravce i Podravinu vide vaši prijatelji iz drugih krajeva. Kako ih vi vidite?
Meni je Podravina kad se vraćam s mora u kolovozu, kad prođem Križevce i vidim prvu maglu… Osnovna asocijacija mi je magla……. A vama?
