Karlo Galinec, informatičar i knjižničar u Stručno-znanstvenom odjelu Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, sudjelovao je u međunarodnom projektu Cycling for libraries – Bicikliranje za knjižnice u kojem se priključio međunarodnoj ekipi od osamdesetak knjižničara iz dvadesetak zemalja svijeta (prvi puta i iz Australije) u zagovaranju knjižnica i neophodnosti njihova opstanka te važnosti u razvoju suvremenog društva i svakog pojedinca u njemu.
Posebno je to važno danas kada su knjižnice diljem svijeta ugrožene zbog ekonomske krize, a što je vidljivo kroz smanjivanje financijskih sredstava neophodnih za njihovo funkcioniranje.
Projekt Bicikliranje za knjižnice pokrenut je 2011. godine kao međunarodna biciklistička (ne)konferencija za knjižničare i ljubitelje knjižnica. Ove godine ova je aktivnost održana u tri zemlje, Norveškoj, Švedskoj i Danskoj, na ruti od Osla do Aarhusa. Prijašnjih godina odvijala se kroz rute Kopenhagen – Berlin 2011., Litva – Latvija – Estonija 2012., Amsterdam – Bruxelles 2013. te Montpellier – Lyon 2014.
Ovogodišnja ruta bila je najzahtjevnija do sad, ne samo zbog dužine na kojoj su knjižničari odvozili 730 kilometara u 10 dana, nego i zbog konfiguracije terena te kišnog i hladnog vremena na prvoj polovici rute. Prvih 5 dana vozilo se brdovitim terenom Norveške i Švedske i u tom su razdoblju sudionici prevalili više od 3000 metara uspona. Nakon dolaska u nizinske krajeve Danske knjižničari su se susreli s vjetrovitim vremenom što je za njih bio dodatni izazov. Na taj su način knjižničari još jednom pokazali da su spremni na brojne izazove koji se svakodnevno pred njih postavljaju.
I ovogodišnja (ne)konferencija uključivala je minimalno korištenje PowerPointa, sjedenje u publici i izlaganje ex cathedra. Sudionici su umjesto toga održavali debate i neformalne razmjene ideja tijekom bicikliranja te su posjetili veliki broj knjižnica i upoznali se s njihovim radom i programima, što je bila zaista jedinstvena prigoda s obzirom na to da su skandinavske knjižnice poznate kao najrazvijenije i najnaprednije u svijetu. Istovremeno, knjižničari – biciklisti, a među njima i koprivnički predstavnik Karlo Galinec, kolegama iz drugih zemalja prenijeli su primjere dobre prakse iz svojih knjižnica pa je tako predstavljena i koprivnička knjižnica. Svojim sudjelovanjem, Karlo Galinec predstavio je svoju zemlju, grad i knjižnicu, a neka od dragocjenih iskustava stečenih na putovanju pokušat će iskoristiti u svakodnevnom radu.
Prije svega, važno je da je velik broj novih knjižničnih usluga determiniran adekvatnim prostorom i prepoznavanjem važnosti knjižnica u razvoju društva od strane političara. Takav pogled na knjižnice omogućuje uvođenje novih tehnologija jer ono ne bi bilo moguće bez velikih financijskih ulaganja i prepoznavanja njihove dugoročne isplativosti. Usluga koja će se moći u kratkom vremenu primijeniti i u našoj, koprivničkoj knjižnici je edukacija građana u korištenju e-usluga. Edukacija će uključivati poduku u korištenju internetskih usluga banaka, državnih i lokalnih e-servisa (katastra, geoportala, internetskog plaćanja, korištenja usluge e-građani itd). Uz ove usluge, a s ostvarivanjem prostornih i financijskih preduvjeta ostvarit će se i preduvjeti za uvođenje i primjenu novih usluga temeljenih na novim tehnologijama.
Tu je prije svega RFID tehnologija bazirana na elektromagnetskim valovima koju posjeduje svaka knjižnica u skandinavskim zemljama, a koja omogućuje učinkovitu cirkulaciju knjiga i ostale građe uz mogućnosti samoposudbe, adekvatni prostori za okupljanje djece i mladih s najmodernijim tehnološkim sadržajima kao i adekvatni prostori za provođenje vremena svih ostalih kategorija korisnika. Prepoznat je i trend sve veće potražnje za e-knjigama pa samim time knjižnice omogućuju pristup velikom broju takvih baza.
Najzanimljivije usluge skandinavskih knjižnica proizlaze iz visokog stupnja demokratskog razvoja društva i načina na koji ono funkcionira, a uvjetovane su zakonom koji knjižnicama nameće obvezu da osiguravaju prostor i potiču široku zajednicu na provođenje debata i rasprava o raznim temama. Teme o kojima se raspravlja su najrazličitije, od onih bitnih za razvoj društva pa do debata koje provode manje interesne skupine o pojedinim pitanjima iz vlastitog djelokruga, a u koje se mogu uključiti svi zainteresirani.
Hartmann d.o.o.
