FOTO Marko Gregur predstavio svoj kajkavski roman: ‘Ovo je moj dug Koprivnici i jeziku kojeg živim’

0
399
Foto: Knjižnica i čitaonica "Fran Galović".
Povijesno-politička satira književnika Marka Gregura ‘Kak je zgorel presvetli Trombetassicz’ u srijedu je predstavljena koprivničkoj publici.

Roman je napisan na podravskom kajkavskom, a radnja se odvija u Koprivnici u drugoj polovici 17. stoljeća u doba Zrinsko-frankopanske urote.

— Sam jezik mi je bio zanimljiv, naravno jer sam kajkavac, i bilo mi je važno da napišem jednu knjigu koja je “dug” Koprivnici i mom jeziku kojeg živim — govori Marko Gregur, no dodaje i da je upravo zbog toga bio skeptičan.

— Znamo da dijalektalna književnost teško nalazi put do ozbiljnijih izdavača, no moj urednik, štokavac Kruno Lokotar, rekao je da je nakon par stranica uspio uhvatiti rukopis pa je poslije to išlo jednostavno.

Unatoč tome, u startu je imao otpora prema pisanju ove knjige jer se radi o povijesnoj temi i 17. stoljeću. Pomogao mu je dobar poznavatelj koprivničke povijesti Hrvoje Petrić i njegove knjige, ali i zapisnici gradskog poglavarstva iz 17. stoljeća.

— Radnja u tim zapisnicima je bolja od svake književnosti. To kakvi su ljudi bili onda i kakvi su danas je genijalno i to je zapravo bio onaj okidač koji me privukao da pišem ovaj roman. Ta povijest je samo okvir, a onda su se povukle neke sličnosti između ondašnjeg i sadašnjeg života i to kroz satiru.

Stvari na političkoj sceni u to su vrijeme bile iste kao i danas. Magistrat, to jest gradska uprava, spletkari ne bi li osigurala pobjedu na dolazećim elekcijanušima, to jest izborima.

Roman govori i o pokušaju stjecanja veće narodne samostalnosti i o emancipaciji od njemačkog elementa. Roman pripovijeda Paulus Aytich, uznapredovali službenik u magistratu koji je uvjeren da će mu pismenost donijeti moć i – ljubav. Pa se sa sucem Trombetassiczem i ostalim zavjerenicima upušta u opaku političku igru.

Predstavljanje knjige su uz autora vodili urednik Kruno Lokotar, autorov savjetnik za povijesne teme Hrvoje Petrić i književni kritičar Mario Kolar koji je na kraju knjige napravio rječnik kajkavskih riječi.

ŠALJI DALJE