Liječnici su uvijek bili uvaženi članovi društva. Upravo je na tu činjenicu podsjetila dr. Elizabeta Horvatić, predsjednica Hrvatskog liječničkog zbora, Podružnice Koprivnica u knjizi ‘U prilog sjećanju’.
Knjiga je tiskana povodom 65. obljetnice osnutka Hrvatskog liječničkog zbora u Koprivnici kako bi otrgla zaboravu obimnu arhivsku građu. Knjiga je javnosti predstavljena u prosincu, a za čitatelje portala Drava.info pobliže ju je predstavila sama autorica, koprivnička patologinja zavidne znanstvene karijere, dr. Elizabeta Horvatić.
Ova spomen knjiga izvukla je na svjetlo dana brojnu arhivsku građu iz povijesti koprivničke podružnice Hrvatskog liječničkog zbora, posebice u zadnjih 15 godina, što je vrijedno sjećanje na sve one značajne ljude i značajne događaje koji su obilježili i koprivničku bolnicu i ovaj grad. Samo poznavanjem vlastite prošlosti, pa tako i prošlosti medicine, gradimo svijest o struci čiji su predstavnici i članovi liječničkog zbora sudjelovali i sudjeluju u oblikovanju javnog i društvenog života naše Podravine, upozorila je dr. Horvatić.
Autorica je arhivsku građu dobila u nekoliko kutija kad je preuzela funkciju predsjednice koprivničke podružnice Hrvatskog liječničkog zbora. Početna znatiželja odvela ju je u predan rad koji je nakon više od godinu dana urodio – knjigom. Tako je budućim generacijama sačuvala vrijedan dio naše povijesti.
A više od šest desetljeća djelovanja ovdašnjih liječnika kroz njihovo strukovno udruženje bilo je, prema riječima dr. Elizabete Horvatić, i teško i uzbudljivo, ali i razdoblje puno poticaja i pozitivnog stvaralaštva. Bilo je to vrijeme previranja i brojnih ograničenja kojima se moralo suprotstaviti s činjenicama i spoznajama učinjenog.
– Knjiga U prilog sjećanju obvezuje nas da se prije svega zahvalimo uređivačkom kolegiju kojeg čine: prof. dr. sc. Dubravko Habek, prim. mr. sc.Vesna Mađarić, dr. Sanja Švarc Janjanin, dr. Vlatka Janeš Poje, dr. Vesna Dulikravić, dr. Mijo Bardek, mr. sc. Franjo Husinec i ravnatelj koprivničke bolnice dr. Mato Devčić. Recenzenti knjige bili su: mr. sc. dr. Franjo Husinec, predsjednik HLZ prof. dr. sc. Željko Krznarić, prim. dr. Viktorija Bradić.
Posebna zahvalnost ide našim vrijednim umirovljenim kolegama koji su svojim stručnim prilozima dali zapažen doprinos u pisanju ove knjige, istakla je dr. Horvatić.
Hrvatski liječnički zbor pripada danas malobrojnoj skupini najstarijih nacionalnih liječničkih udruga u Europi. Utemeljen je u Zagrebu 26. veljače 1874. pod nazivom Sbor liečnika kraljevine Hrvatske i Slavonije. Godine 1920. mijenja naziv u Zbor liječnika Hrvatske, Slavonije i Međimurja, 1939. godine udruga nosi naziv Hrvatski liječnički zbor da bi u razdoblju od 1945. do 1991. djelovala kao Zbor liječnika Hrvatske, a od 1991. nosi naziv Hrvatski liječnički zbor – podsjetila je dr. Horvatić na povijesni slijed Hrvatskog liječničkog zbora.
A danas?
Udruga danas radi na stručnom i znanstvenom usavršavanju liječnika koje se ostvaruje preko stručnih i znanstvenih skupova i kongresa. Brine se za unapređenje društvenog i ekonomskog položaja liječnika. Osnivanjem posebnih tijela potiče i pomaže medicinsko-istraživački rad članova, nalazi i gradi posve novu institucionalnu bazu za rješavanje aktualnih znanstvenih, staleških, stručnih i profesionalnih aspekata vezanih uz liječnički poziv i njihovu ulogu u kreiranju zdravstvene politike, medicinskog obrazovanja i znanstveno istraživačkog rada u području medicinskih znanosti i zdravstva. Udruga izdaje znanstvene i povremene stručne publikacije te godišnje glasilo Liječnički vjesnik i Liječničke novine.
Podružnice zbora osnivaju se po Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata i njihova je vrijednost neprocjenjiva, ističe autorica spomen knjige „U prilog sjećanju“
Već 1947. godine osniva se podružnica u Bjelovaru koja nam je važna jer su u njoj aktiviraju liječnici iz Križevaca i Koprivnice, zajedno s onima iz Virovitice i Daruvara. To nam govori da su koprivnički liječnici bili aktivni u Hrvatskom liječničkom zboru i prije negoli su osnovali svoju podružnicu.
U tim turbulentnim vremenima na brojnim stručnim predavanjima raspravljalo se o organizaciji i postupnim širenjem zdravstvene službe, usavršavanjima, povećanjem broja liječnika te su učinjeni prve aktivnosti vezane uz potrebu za osnivanjem društva liječnika u Koprivnici.
Inicijatori takvih aktivnosti su dr. Ladislav Juričić, dr. Vlado Vondraček i dr. Albert Heinrich. Porastom broja liječnika u Koprivnici na dvadesetak, u jesen 1953. na inicijativu dr. Alberta Heinricha i dr. Vlade Vondračeka, osnovana je koprivnička Podružnica Zbora liječnika Hrvatske. Osnivačka skupština održana je u biblioteci Doma zdravlja u Koprivnici, na kojoj su prisustvovali prim. dr. Ladislav Juričić, ravnatelj bolnice i šef kirurgije, prim. dr. Leopold Auf, šef internog odjela, dr. Ludmila Kazić, voditeljica odjela za pedijatriju, dr. Hugo Derenčin, doajen koprivničke medicine i drugi.
Najmlađi član novoosnovane Podružnice bio je prim. dr. Krešimir Švarc. Predstavnik Glavnog odbora na osnivačkoj skupštini bio je dr. August Forenbaher. Prvi predsjednik Podružnice bio je dr. Albert Heinrich, a tajnik dr. Vlado Vondraček. Nakon godinu dana, po utvrđenom dogovoru, zamijenili su uloge.
U povodu 100. obljetnice osnutka Hrvatskog liječničkog zbora 1973. godine Podružnica objavljuje Koprivnički liječnički zbornik. Predsjednica Podružnice bila je dr. Jasna Popović. Urednik edicije je prim. dr. Krešimir Švarc u suradnji s dr. Miljenkom Vondračekom, dr. Zvonkom Dubravcem i dr. Dragutinom Tothom.
Neke crtice iz povijesti koprivničke podružnice
Od osnivanja, koprivnička Podružnica je kroz čitavo razdoblje do danas vrlo aktivna, što se očituje i kroz nekoliko stotina organiziranih stručnih predavanja, okruglih stolova… Nemoguće je sve i nabrojati. Proučavajući zborsku koprivničku prošlost, dr. Jasna Popović u Spomenici 2003. piše sljedeće: “O samom činu osnivanja naše Podružnice nema dokumenata, tako da ne znamo niti točan datum osnivanja.”
Zna se samo da je osnovana jednog kasnojesenskog dana 1953. godine u prostorijama Doma zdravlja u Koprivnici u prisustvu dvadesetak liječnika. Na osnivanju Podružnice bio je i tadašnji predsjednik Zbora prof. dr. sc. August Forenbacher.
U knjizi je dr. Jasna Popović opisala osnivanje Podružnice Hrvatskog liječničkog zbora u Koprivnici. “…mnogostoljetna tradicija koprivničkog zdravstva, nagli razvoj zdravstvene zaštite i napredak medicine potaknuli su dvojicu veoma aktivnih koprivničkih liječnika da porade na osnivanju koprivničke Podružnice Hrvatskog liječničkog zbora.
Bili su to dr. Albert Heinrich i dr. Vlado Vondraček, čija je zasluga sve što se zbivalo na polju zdravstva i organizaciji Podružnice u to doba. Dr Albert Heinrich radio je kao sekundarni liječnik na Odjelu kirurgije, vršio dužnost ravnatelja Doma zdravlja u Koprivnici od 1952. godine, a po završetku specijalizacije osnovao je 1958. godine Higijensko-epidemiološku službu. Dr Vlado Vondraček bio je ravnatelj zdravstvene stanice u Koprivnici neposredno nakon rata (1945.).
Od brojnih aktivnosti koprivničke Podružnice najznačajnije je sudjelovanje članova naše podružnice 1961. u proslavi 15-te godišnjice postojanja i rada Podružnice Hrvatskog liječničkog zbora u Bjelovaru kojom prilikom je održan Prvi srednjosjeverni hrvatski liječnički sastanak kao i proslava 100 godišnjice javnog zdravstva u Koprivnici s prigodnom Svečanom akademijom te prigodne izložbe 100 godina javnog zdravstva Koprivnice u Muzeju grada Koprivnice, s obiljem povijesnih dokumenata, fotografija i sl.
Organizator svih tih aktivnosti bila je naša Podružnica, na čijem je čelu tada bio dr. Ivica Horvat. Podružnica je u nekoliko navrata bila domaćin i organizator sastanaka nekih republičkih stručnih sekcija Zbora.”
Dr. Horvatić knjigu je napisala kako zaslužni ljudi i važni događaji u ovih 65 godina ne bi pali u zaborav. Stoga je pobrojala ljude i događaje te ih svrstala u tematske cjeline
Knjiga “U prilog sjećanju” obuhvaća više od desetak poglavlja u kojima se sažeto iznose podaci o radu Podružnice i njezinih članova. Na početku knjige objavljen je kratki povijesni pregled razvoja Hrvatskog liječničkog zbora od 1874., kao i razvoj koprivničke Podružnice Hrvatskog liječničkog zbora od njezina osnutka 1953. pa sve do današnjih dana.
“Ako se pogleda sadržaj i popis staleških i stručnih sastanaka, brojna predavanja i skupovi, vidi se bogata i raznolika aktivnost Podružnice, kao i aktualnost medicinske problematike koja se prezentirala. Koprivnička je podružnica od svoga osnutka poticala liječnike na kvalitetan i stručni rad u skladu s najnovijim znanstvenim i stručnim spoznajama. Stoga je – po mom mišljenju, posebno vrijedan prilog koji donosi popis stručnih i znanstvenih radova objavljenih u medicinskim glasilima i zbornicima, kao i rezultate pojedinih struka svojih članova koji su prezentirani na kongresima i skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Sve to potvrđuje visoku razinu rada i služi na ponos Podružnice i njezina brojnog članstva.
Poseban dio u knjizi posvećen je umirovljenim te našim umrlim članovima za podsjećanje i sjećanje našim mladim kolegama i budućim članovima HLZ s porukom da ništa nije počelo s nama kao što s nama neće biti sve završeno.”
Zahvaljujući dr. Horvatić, čitatelj može upoznati liječnike iz naše koprivničke bolnice u jednoj opuštenijoj ulozi. Navela je naime i kako provode svoje slobodno vrijeme, a to je nerijetko značilo sudjelovanje u društvenom životu grada
U svoje slobodno vrijeme mnogi od liječnika pokazuju interes za kulturne, sportske i ine aktivnosti dokazujući tako da medicinsko zvanje koje sagledava čovjeka u cjelini, zahtijeva od medicinara svekoliku društvenu aktivnost. Na tim područjima, gotovo u pravilu, postižu vrlo zapažene rezultate, od umjetnosti glazbe, slikarstva, folklora, planinarenja, publicističkog rada ne zanemarujući, svakako, i onaj primarni stručno-znanstveni rad.
U knjizi je dat prikaz svih slobodnih aktivnosti članova HLZ koprivničke Podružnice od nogometa, rukometa, plivanja, planinarenja, podvodnih aktivnosti s umjetničkim fotografijama, članova s vrhunskim slikarskim umijećima, književnih virtuoza, članova s plesnim te glazbenim umijećem. To su aktivnosti koje nadahnjuju nakon naporna i zahtjevnog liječničkog posla, dajući im dodatni poticaj za savjestan, odgovoran i uspješan rad.
Dr. Horvatić zaključuje da su koprivnička Bolnica “Dr. Tomislav Bardek” i podružnica Hrvatskog liječničkog zbora neraskidivo povezani
Naša županija i naš grad s pravom se mogu dičiti svojom bolnicom, ali ne zato što bi ona možda bila najstarija, najnovija, najljepša, najmodernija, najopremljenija, već naprosto zato što ona to i jest u afirmativnom i uzlaznom kontinuitetu već punih 148 godina.
Stoga uvodne riječi dr. Gordane Slavetić (ravnateljice koprivničke bolnice 2008. – 2012., op.a.) u predgovoru knjige urednika dr. Franje Husinca “140 godina bolnice u Koprivnici” možda najzornije potvrđuju afirmativni kontinuitet povijesnog razvoja bolnice: “S ponosom mogu istaknuti da je povijest naše bolnice također dio povijesti europskih i hrvatskih bolnica obilježenoj imenima brojnih zdravstvenih djelatnika, koji su jedan dio ili čitav svoj radni vijek proveli u njoj skrbeći o zdravlju i potrebama stanovništva.”
I doista, povijest naše bolnice pisana je mišlju, riječju i djelom brojnih liječnika koji su njegujući liječničku plemenitu struku, njegovali i stoljetnu tradiciju, utkanu u ponosnu povijest Hrvatskog liječničkog zbora. Zauzvrat, sve bolničke uprave podržavale su rad strukovnog liječničkog udruženja, u stručnom i znanstvenom pogledu.
Za kraj, dr. Elizabeta Horvatić prenosi citat recenzenta knjige U prilog sjećanju, magistra znanosti dr. Franje Husinca:
Bolesnima vraćamo njihovo najveće bogatstvo – zdravlje.
Iako zdravlje nije sve.
Ali sve ostalo bez zdravlja je ništa.
