Ponedjeljak, 5. prosinca 2022.

FOTO Ivica Petrović uzgaja tikve za Halloween: Osim što su dobre za rezbarenje, odlične su za jelo

Ivica Petrović iz koprivničkog prigradskog naselja Jagnjedovec cijeli svoj život bio je aktivan, a s radom nije prestao ni s odlaskom u mirovinu.

Okućnica kuće u Jagnjedovcu pokazatelj je kako je Petrović itekako aktivan tijekom cijele godine. No ono zbog čega smo s njim porazgovarali su tikve posebno namijenjene za rezbarenje za Halloween, a koje uzgaja posljednjih pet godina.

– Prije toga sadio sam tikve za ulje i raznorazne salate da bismo prije nekih pet godina počeli saditi tikve baš za Halloween. One se baš tako i zovu. Njima najsličnija sorta je japanska hokaido tikva. Ove tikve inače su vrlo ukusne za jelo. Velikog su prinosa te mogu narasti čak do 50 kilograma. Prije tri godine imao sam i ja kapitalca, tikva je bila teška 43 kilograma i bila viša od pola metra – istaknuo je.

Dodao je kako je rasla sama, dalje od ostalih tikvi na mjestu gdje je složio navodnjavanje.

– Dolazilo je više vode, bilo je dosta i stajskog gnoja i ona je samo rasla. Prva je i cvala i ocvala, prva se počela debljati. To mi je bila najveća tikva dosad koju sam imao. Tikve su izrazito teške pa i ove koje izgledaju kao nogometna lopta imaju od 10 do 15 kilograma – kazao je.

Snimio Valentino Štefanek.

Uzgojem se počeo baviti na nagovor prijatelja i rodbine.

– Svake godine prijatelji, susjedi i rodbina pitali su me imam li tikve za Halloween jer su znali da inače sadim tikve. Ove naše tikve takozvane turkinje ili bugarke nisu baš prikladne za rezbarenje, one su isključivo za pečenje. One su strašno fine i slatke, ali se ne daju baš obrađivati jer imaju mekanu koru. Kako me puno ljudi tražilo da ih uzgojim, odlučio sam probati i posaditi. Samo sjeme nabavljam isključivo izvana jer se ne daju vlastitom reprodukcijom uzgojiti – naglasio je.

Istaknuo je kako ove tikve krasi narančasto meso koje je finog okusa, no najviše se koriste za izrezivanje i zabavu povodom Halloweena. Kaže kako se lijepo obrađuju jer je struktura njihovog mesa čvrsta baš kao i kora.

– Same po sebi one su poprilično zahtjevne za uzgoj. Najbolje je posaditi ih u posude, a može se i direktno sjeme u zemlju posaditi no tada ju je puno zahtjevnije uzgojiti, jer ako dođe mraz, tikva tada neće ni niknuti. To mi se dogodilo ove godine. Bio je period kiše pa je zahladilo i nisu nikle pa sam ih morao ponovno saditi. Dosta dobro su uspjele, s obzirom na godinu koja je bila sušna, a tikve to baš i ne vole. Dapače, one vole plodnije tlo i što više vode. Tikva je biljka koja zahtijeva puno pažnje. Potrebno joj je bogato tlo puno dušika, tako da bez stajskog gnoja nema smisla ni probati ju uzgajati. Voli toplinu, vlagu i svjetlo. Ove tikve koje se mogu vidjeti po našim poljima su tikve za preradu ulja, to je jedna sasvim druga vrsta tikve koja nije toliko zahtjevna – objašnjava.

Napominje da ih nema puno, sadi ih u goricama na jednom manjem dijelu ispod samog vinograda. Godišnje ih proizvede do 100 komada, no planira povećati proizvodnju jer je potražnja za njima velika.

Snimio Valentino Štefanek.

Osim za rezbarenje, ukusne su za jelo.

– Ove tikve mogu se spremati na različite načine – od klasičnog pečenja u pećnici pa sve do juha i pirea, ali i kolača od tikvi. Neki rade čak i gusti sok od tikve. Brojni ljudi jedu tikve, no malo njih zna da je cvijet od tikve jako fin za jelo. Tikva ima mnogo cvjetova koji joj ne trebaju, odnosno iz kojih neće niknut plod. Cvijet se bere ujutro dok se još ne otvori, mora biti mlad. Latice moraju biti svjetložute do narančaste boje. Onda se lijepo ubere, pogleda se da u sredini nema slučajno nekog kukca. Cvijet se ne smije prati, a slaže se na isti način kao i panirano meso. Okus je izvanredan – istaknuo je.

Iako ih sam uzgaja, ne rezbari ih kao nekad.

– Imam petero djece, sada su po fakultetima i školama, no kad su bili kod kuće znali smo ih zajedno rezbariti. Prijašnjih godina znalo je biti cijelo proštenje oko kuće. Rezali su na sve moguće načine. Sin koji  studira elektrotehniku nije htio stavljati svijeće pa je stavio žarulju unutra. Kako tada još nije bilo led žarulji koje se ne griju, tako je stavio običnu žarulju unutra i napravio ventilaciju kako se ne bi još nešto zapalilo – kazao je.

Osim uzgojem tikvi bavi se i uzgojem drugog voće u sklopu svog malog OPG-a koji je prvenstveno orijentiran na uzgoj bobičastog voća.

– To sve je dodatan prihod na moju mirovinu. Inače se bavim bobičastim voćem. imam gotovo sve vrste – maline, ogrozd, tayberry, josta, ribizl. Manji dio se proda, veći dio koristim za vlastite potrebe. Svi ukućani vole sokove, džemove, pekmeze, a i jako volimo svježe voće. Nemamo velike površine, sve imamo oko kuće, ništa na veliko. Ono što ljudi zovu vrt, mi imamo dio s bobičastim voćem – zaključio je.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.