Anamarija Šimunić mlada je Koprivničanka koji je naš grad odlučila zamijeniti životom u njemačkom Hamburgu.
Kako nam to Anamarija i sama govori, u Hamburgu sa suprugom i dvoje male djece živi već gotovo pet godina.
– Oduvijek smo htjeli odseliti iz Hrvatske i vidjeti kakav je život vani, ali nismo imali nikakvu sliku o tome gdje želimo, osim da ne želimo u Njemačku. Valjda nas je zato karma sustigla. Priliku za život u Hamburgu smo odlučili prihvatiti i nismo još požalili. U početku sam radila kao i svi teške fizičke poslove, ali prošle sam se godine odlučila educirati i sada pomažem ženama da dođu do svog rezultata, bilo da je u pitanju mršavljenje ili da se žele zdravije hraniti. Između ostaloga pokušavam motivirati ljude na promjenu prehrane. To sve radim online što mi jako ide u korist jer mogu raditi od doma u Hamburgu sa ženama diljem Hrvatske i svijeta. Tako se mogu posvetiti djeci maksimalno – otkrila je Anamarija.
Prosječan dan u Hamburgu je ubrzan, ponekad se Anamariji čini da nema dovoljno sati u danu da odradi sve što želi.
– Tijekom tjedna nema baš uzbudljivih stvari za nas, ali vikendom uvijek odemo negdje na more ili na neki dnevni izlet s djecom. Dan počinjem jako rano sa svojim kolegicama na sastanku. Djecu vodim u vrtić, a zatim maksimalno iskoristim vrijeme da odradim što trebam uz klasične kućanske poslove. Kad god imam vremena, volim odraditi neke vježbe ili otići u šetnju, a ostatak dana provodim u krugu obitelji – istaknula je.
Sličnosti između života u Hamburgu, odnosno u Njemačkoj, u odnosu na život u Koprivnici i Hrvatskoj baš i nema, dodala je.
– Ovdje je uvijek buka i gužva s obzirom na to da je ovo jedan od većih gradova u Njemačkoj. Dobro je organiziran prijevoz, vrlo je jednostavno doći s jednog kraja grada na drugi, samo što ponekad treba 30 minuta da prođeš četiri kilometra što je u usporedbi s Koprivnicom drugačije. Cijene većine hrane u Hamburgu su dosta povoljnije nego u Koprivnici. Posla ima dosta i jako ga je lako naći. Ono što je jednako je da je teško naći dobar vrtić za djecu. Što se tiče samih cijena stanova i režija, to je skuplje nego u Hrvatskoj – objasnila je Anamarija.
Spomenula je i da je u njenom društvenom krugu dosta ljudi iz Hrvatske.
– Općenito se držimo skupa, pomažemo si međusobno kod traženja posla, stana i sve što treba. Društveni život odvajamo za najbliže prijatelje. Ovdje ljudi puno koriste lijepo vrijeme jer je većinom kiša, a kad je god sunčano parkovi su puni. Ima dosta zanimljivosti i događanja u Hamburgu, može se baš dobro provesti u ovom gradu. Kao i svugdje ima dobrih i ljubaznih, a ima i onih malo manje. Nitko ne obraća pažnju na to, ovdje je bitno da se sve odradi kako treba i na vrijeme – spomenula je.
Kada je pak riječ o poteškoćama prilikom privikavanja na novu sredinu, nove ljude i novi jezik, otkrila je da joj se bilo teško priviknuti na jezik s obzirom na to da u Njemačkoj ljudi ne vole pričati engleski. Najteža stvar bila je pak dobiti stan.
– No lako se naviknuti na stabilan život, neke stvari su dobro posložene ovdje, plaće su bolje tako da je stil života bolji. Smatram da sreća prati hrabre, ali najvažnije je da ljudi žive život kakav oni žele za sebe i svoju obitelj, bilo gdje u svijetu – naglasila je.
U zadnjih pet do sedam godina život ove mlade i simpatične obitelji se okrenuo previše puta pa Anamarija ne voli raditi nikakve planove, no ciljevi za budućnost su tu.
– Što se samog povratka u Hrvatsku tiče tu sam na pola puta, s jedne strane mi je žao ostaviti sve što smo ovdje postigli, a s druge strane nedostaje mi moja obitelj i prijatelji. Mogu zamisliti da mi djeca odrastaju u Podravini, nekako mi se čini da je to bolja opcija za njih – zaključila je.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
