Subota, 21. svibnja 2022.

FOTO: SKLONIŠTE KIRA Dorotea Patačko: Psi koji su udomljeni su zahvalni, ne miču se od svojih udomitelja jer znaju da su im pomogli

Psi lutalice koji se ulove na koprivničkom području od prošle se godine smještaju u Sklonište za životinje Kira u Sigecu kojim upravlja Veterinarska stanica Nova.

Kako nam je rekla veterinarka i zamjenica voditelja skloništa Dorotea Patačko, na skrbi ih trenutno imaju nešto manje od 150, a pokrivaju područje gotovo cijele Koprivničko-križevačke županije.

S obzirom na to da trenutno brinu o 141 psu, kapaciteti su im dostatni, a zbrinuti ih mogu još 10-ak.

– Važno je da psi imaju kućice koje im služe kao zaklon od kiše, zatim nadstrešnicu, hranilice i pojilice. U boksovima se najčešće nalazi do sedam pasa, ali brojka može varirati ovisno o veličini psa, kao i boksova – objašnjava i dodaje kako o psima brine stručno osoblje i dva volontera.

Na teren izlaze po pozivu komunalnog redara i ako je potrebno primaju psa u sklonište.

– Najprije radimo opći pregled kako bismo ustanovili u kakvom je zdravstvenom stanju, a nakon toga slijedi čipiranje te cijepljenje protiv zaraznih bolesti i bjesnoće. Svi psi u skloništu su kastrirani i sterilizirani, kod štenaca se to obavlja po spolnoj zrelosti, a osigurana im je hrana, voda i briga sve do trenutka udomljenja – ističe.

Snimila Lucija Frtalić.

Nastavlja da je do sada udomljeno 50-ak pasa što je zapravo dobra brojka s obzirom na to da postoje tek godinu dana.

– Često dobivamo povratne informacije od udomitelja. Psi koji su udomljeni su zahvalni, ne miču se od svojih udomitelja jer znaju da su im pomogli. Postojale su i subvencije od Grada Koprivnice koje su poticale ljude na udomljavanje napuštenih životinja, ali osobno sam protiv toga jer se znalo dogoditi da ljudi uzmu psa i kasnije ga drže u svakakvim uvjetima – govori.

Nažalost, imali su i nekoliko situacija u kojima su ljudi udomili psa te ga za nekoliko dana vratili.

– Čak smo imali i psa kojeg su vratili nakon samo jednog dana zbog toga što im je grizao fasadu. Ljudi ne shvaćaju da se s takvim psima treba baviti već ga puste na dvorište i misle da je to to. Čest razlog vraćanja udomljenog psa je preskakanje ograde, a zna se dogoditi i da ih pas ne sluša, previše laje ili je napravio dar-mar u zatvorenom prostoru – pojašnjava Patačko.

Nastavlja kako su upravo iz tog razloga odlučili uvesti novčane naknade.

– Za ljude koji udome psa te ga nakon nekog vremena vrate, uveli smo novčane naknade jer nam to zaista nema smisla. Pas se taman navikne na obitelj i onda ga vrate. To je šok i za životinju i za nas koji smo se baš ponadali kako smo našli odgovarajuću obitelj za psa – ističe.

Snimila Lucija Frtalić.

Ni jedan pas, kako kaže, nije agresivan sam po sebi, uvijek postoji uzrok tomu. Psi koje imaju u skloništu nisu agresivni nego preplašeni tako da često znaju surađivati s dreserom Dubravkom Stipanićem.

– On dresira pse kako bi bili spremni na suživot u obitelji i potencijalno s drugim životinjama. Trenutno već duže vrijeme radi s jedni psom koji je očito doživio poprilično veliku traumu. U početku je izbjegavao kontakt očima, rep mu je konstantno bio podvinut, cijelo vrijeme je provodio u svojoj kućici i nije nam dozvoljavao da mu priđemo. Sada se može podragati, zaigran je, a često ga se vodi i u šetnju, tako da je napredak vidljiv – sa smiješkom priča Patačko.

Napominje kako ljudi najviše udomljavaju štence i mješance čistokrvnih pasa, a često puta ih ljudi nazovu i traže određenu pasminu.

– Mjesečno udomimo oko tri psa. Nekad je to više, nekad manje. Preko zime je malo teže udomiti psa, ali sada kako je došlo ljepše vrijeme ljudi se ipak malo više odlučuju na udomljavanje. Kao što je i za pretpostaviti, štenci se udomljavaju puno brže nego odrasli psi jer štene možeš odgojiti na način koji tebi odgovara, a odrasli pas je već formirana ličnost – poručuje.

Govori nam kako je prije otprilike 10-ak godina bilo normalno da se pas nakon 60 dana provedenih u skloništu uspava, ali danas je to zakonski zabranjeno.

Snimila Lucija Frtalić.

Što se tiče donacija, Patačko kaže da su im one u obliku deka i tekstila potrebne zimi jer tada ima najviše štenaca.

– Hranom smo opskrbljeni čitavu godinu jer nas financiraju gradovi i općine s kojima imamo ugovore. Što se tiče donacija, ljudi se najčešće odazovu, a ima i ljudi koji naprave svoju akciju sa susjedima ili ljudima na poslu. Opremljeni smo tako tekstilom i dekama, a što se tiče hrane i poslastica, jednom u nekoliko mjeseci učenici i djelatnici Osnovne škole Fran Koncelak Drnje organiziraju akciju kojom prikupe nekoliko kutija hrane – ističe Patačko.

Sklonište nudi i opciju plaćenog smještaja pasa, ali to ipak ne preporučuju.

– Prvenstveno se mora razmišljati o životinji. Psima teško pada naglo odvajanje od vlasnika, a u skloništu imamo puno pasa koji stvaraju galamu pa im to predstavlja određeni stres. Postoje hoteli za pse, tako da je to uvijek bolja opcija – zaključuje Patačko.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.