Ilustracija / Izvor: pixabay.com
Koprivničko-križevačka županija nastavlja s podrškom projektu “Upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko – križevačkoj županiji” koji su osmislile univ. mag. pharm. spec. Darija Kuruc Poje iz Bolničke ljekarne Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek Koprivnica, dr. Vesna Mađarić s Odjela infektologije koprivničke bolnice i dr. Vlatka Janeš Poje iz Službe za mikrobiologiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo.

Kampanjom se javnost želi upozoriti na štetnost koju uzrokuje prekomjerno korištenje antibiotika u liječenju te je prenijeti poruke o odgovornoj i racionalnoj potrošnji jednog od najvećih otkrića u medicini i civilizaciji općenito – antibiotika.

Kao nastavak odlične suradnje između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, održati će se panel rasprava kojom će se nastojati odgovoriti na najčešća pitanja i nedoumice kod propisivanja antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s ciljem odgovornog uključivanja i samih građana naše županije u donošenju odluke o (ne)prospisivanju antibiotika ako za to nisu ispunjeni uvjeti.

Panel rasprava, u skladu s epidemiološkim preporukama, održat će se online putem 19. studenoga 2021. u 16 sati. U raspravi mogu sudjelovati svi građani prijavom na dolje navedenu poveznicu, a prvenstveno je namijenjena liječnicima obiteljske medicine.

Poveznica:

Sastanak | Microsoft Teams

Sudionici panel rasprave su:

  • Ana Posavec Andrić, dr.med. primarne zdravstvene zaštite, Dom zdravlja KKŽ
  • Vesna Mađarić, dr.med., infektolog, OB Koprivnica
  • Vlatka Janeš Poje, dr.med, klinički mikrobiolog, ZZJZ KKŽ
  • Darija Kuruc Poje, mag.pharm., klinički farmaceut, OB Koprivnica

Pokrovitelji rasprave su Županija, županijski Zavod za javno zdravstvo, županijski Dom zdravlja i Opća bolnica Koprivnica. Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se u sklopu Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima od 18 do 24. studenog 2021. godine.

Prema riječima Ane Posavec Andrić, problem otpornosti na antibiotike je sve veći unatoč smanjenju propisivanja antibiotika, osobito za respiratorne infekcije, u COVID-19 pandemiji. Najvjerojatnije je navedeno i posljedica higijenskih mjera (učestalo pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, održavanje fizičke udaljenosti i sl.).

Vlatka Janeš Poje naglašava važnost pridržavanja smjernica ISKRA-e za liječenje infekcija gornjih dišnih puteva koje podupiru propisivanje amoksicilina na koji su većina uzročnika osjetljivi i dodaje kako nema potrebe za širenjem spektra djelovanja propisivanje ko-amoksiklava (amoksicilin + klavulanska kiselina). Također u smjernicama piše kako se kod bakterijskih infekcija gornjih dišnih putova najčešće može koji dan pričekati s antibiotikom, osim u slučajevima kada ga treba odmah primijeniti što je navedeno. Najčešći uzročnici su Streptococcus pyogenes kod upale grla i Streptococcus pneumoniae kod upale srednjeg uha i sinusa, pa je terapija penicilin i amoksicilin. Treba dodati da je na raspolaganju i cjepivo za pneumokokne bolesti, koji može značajno smanjiti razvoj bolesti uzrokovane Streptococcus pneumoniae.

Dr. Mađarić, voditeljica tima za upravljanje antimikrobnom terapijom u Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek navodi kako pacijenti koji boluju od COVID-19 rijetko razviju bakterijske infekcije kao komplikacije, ali kada se to dogodi, trebat će liječenje antibioticima u bolnicama. Antibiotike treba čuvati za ove situacije i ne uzimati ih kod kuće ili bez savjeta liječnika.

Svima nama itekako je važno da samo racionalnom i razboritom upotrebom antibiotika, ovih “čudesnih” lijekova, što dulje očuvamo njihovu djelotvornost, kako za sadašnje, tako i za buduće naraštaje.

Što je otpornost na antibiotike i zašto je problem?

Darija Kuruc Poje naglašava kako otpornost na antibiotike ne znači da tijelo postaje otporno na antibiotike, nego da bakterije koje žive u i na našim tijelima razvijaju sposobnost poništiti djelovanje antibiotika koji ih inače ubijaju. Ljudi i životinje ne postaju otporni na antibiotike, ali bakterije koje (pre)nose ljudi i životinje mogu postati. Bolesti koje nastaju od takvih bakterija je ponekad nemoguće liječiti. One se mogu proširiti i na okolinu, hranu, okoliš (npr. voda) odnosno po čitavom svijetu. Posljedica je da 33.000 Europljana umire svake godine od posljedica infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike, tj. godišnje nestane grad veličine Koprivnice na području Europe. Procijenjeni troškovi iznose 1,1 milijardi eura odnosno više od osam milijardi kuna godišnje.

Nadalje, Kuruc Poje dodaje kako su antibiotici potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, ali čak se i neke bakterijske infekcije popravljaju bez antibiotika. Antibiotici nisu potrebni za mnoge infekcije sinusa i neke infekcije uha. Antibiotik vam neće pomoći ako imate virus. Virusi gornjih dišnih puteva obično nestanu za tjedan ili dva bez liječenja. Pitajte svog liječnika opće prakse ili ljekarnika o najboljem načinu da se osjećate bolje dok se vaše tijelo bori protiv virusa. Nadalje, bez učinkovitih antibiotika mogli bismo se vratiti u “pre-antibiotsko doba” i bilo bi teško, ako ne i nemoguće sigurno izvesti transplantaciju organa, operaciju kuka, kemoterapiju raka, intenzivnu njegu i druge medicinske zahvate. Nekadašnje bakterijske bolesti koje su bile lako izlječive više se ne bi mogle liječiti poput upale pluća.

Zbog svega navedenog, održavanje učinkovitosti antibiotika je odgovornost svakog od nas – pacijenata, roditelja, doktora, zakonodavaca, medicinskih sestara, farmaceuta, drugih zdravstvenih stručnjaka, veterinara, poljoprivrednika…

Preporuke:

  • U zajednici u kojoj živimo mnoge se infekcije mogu spriječiti higijenom ruku i cijepljenjem te drugim mjerama kao što su pravilno ponašanje kod kihanja i fizičko distanciranje, što potencijalno može pridonijeti smanjenoj potrebi za korištenjem antibiotika.
  • Dajte sve od sebe da ostanete zdravi i očuvate zdravlje drugih tako što ćete:
  • čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60% alkohola
  • pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
  • ostati kod kuće kada ste bolesni
  • dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
  • Antibiotici nisu uvijek odgovor. Svatko može pomoći u poboljšanju propisivanja i primjene antibiotika. Poboljšanje načina na koji liječnici propisuju antibiotike i način na koji uzimamo antibiotike, pomaže nam u održavanju zdravlja sada, pomaže u borbi protiv otpornosti na antibiotike i osigurava da će ti antibiotici koji spašavaju živote biti dostupni budućim generacijama.
  • Antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19.
  • Važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni.
  • Ako su simptomi prehlade potraju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika

Izvor: Darija Kuruc Poje, mag.pharm., klinički farmaceut, OB Koprivnica

Izvor: kckzz.hr
Izvor: kckzz.hr
Izvor: kckzz.hr
Izvor: kckzz.hr