Svjetski je dan mentalnog zdravlja.
Riječ je o danu koji je službeno proglasila Svjetska zdravstvena organizacija, a svrha mu je podići svijest o problemima mentalnog zdravlja, kao i pružiti priliku stručnjacima da promoviraju svoj rad te da u suradnji sa zajednicom poboljšaju uvjete pružanja odgovarajuće zaštite.
No, današnji dan ujedno je i prilika da se naglasi važnost destigmatizacije osoba koje imaju poteškoće mentalnog zdravlja, govori nam Nina Hrenić, profesorica psihologije i psihoterapeutkinja.
– Nitko od nas ne zna što nas čeka i s kakvim se sve izazovima u budućnosti možemo susresti. Mentalno zdravlje nije puko odsustvo bolesti, ono je puno više od toga. Osobno mi se sviđa definicija koja mentalno zdravlje poistovjećuje sa srećom i kaže da mentalno zdravlje znači uživati život koji odabiremo živjeti, slagati se s bližnjim dragim ljudima te činiti ono što vjerujemo da je vrijedno, a ne činiti ništa što bi druge moglo omesti na jednake šanse za sreću. Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja – jasna je Hrenić.
Tema mentalnog zdravlja posebno se tiče adolescenata i mladih koji, nastavlja Hrenić, prolaze kroz vrijeme sazrijevanja, kao i pripremu za odraslu dob. U tom su razdoblju u potrazi za svojim identitetom i za samostalnošću, no ipak im trebaju sigurnost i zaštita.
– To je ujedno i razdoblje povećane ranjivosti zbog intenzivnih fizičkih, emocionalnih, seksualnih, psihosocijalnih i drugih promjena i konflikta. Zbog kompleksnosti ove faze, iz nje mogu proizaći psihičke poteškoće poput krize identiteta, problema seksualnosti, sukoba i nerazumijevanja ili neprihvaćanja od vršnjaka i odraslih, kao i niskog samopouzdanja i teškoća učenja. Sve to može rezultirati povećanim strahom, nesigurnošću, tjeskobom, depresijom ili bijegom u ovisnosti – tvrdi.
Efekte spomenutih poteškoća posebno mogu pojačati negativni utjecaji društvenih mreža, a iako su psihičke potrebe mladih iste kao i nekad, danas ih zadovoljavaju na drugačiji način, ističe Hrenić.
– Značajan dio dinamike grupnih i individualnih odnosa mladih danas se odvija u virtualnom prostoru. Dio te dinamike čini vršnjačko nasilje koje je sada sofisticiranije – mladi su mu izloženi tijekom cijelog dana, ne mogu se vratiti u sigurnost doma. Mi odrasli imamo dužnost i odgovornost preuzeti inicijativu za zaštitu i educiranje mladih o sigurnom korištenju interneta i društvenih mreža, kao i o nenasilnoj online komunikaciji. Važno je otvoreno razgovarati s djecom i mladima, ali ne na način da im držimo predavanja i prodike, već da čujemo njihova razmišljanja te da ih potičemo na kritičko promišljanje onog što se odvija na društvenim mrežama – smatra.
No, pomalo je paradoksalno kako nas je pandemija koronavirusa primorala na selidbu upravo u virtualni svijet.
– Mentalno zdravlje moramo i možemo očuvati bez obzira na stresno razdoblje koje dugo traje. Većina nas, pa tako i mladi, uspjet će unutarnjim resursima i uz podršku bliskih ljudi prevladati izazove pandemijskog vremena bez većih poteškoća. No, oni koji imaju psihičkih poteškoća ili nemaju podršku, ili oni koji inače žive u stresnom okruženju, u novoj stresnoj situaciji će trebati stručnu pomoć. Tome svjedoče i povećani zahtjevi za stručnom pomoći, kao i znanstvena istraživanja, a to primjećujem i ja u svojoj privatnoj praski. Unazad godinu dana puno više mladih i odraslih ljudi javilo se zbog tjeskobe, paničnih napada koji su sada puno češći i zbog depresivnosti, kao i teškoća nošenja s prolongiranim stresom – otkriva Hrenić.
Hrenić još naglašava kako su naše emocije svojevrsni putokazi koji govore koliko smo blizu ili daleko onome što trebamo, ali ukazuju i na poteškoće koje ne možemo sami riješiti.
– Ako poteškoće traju danima i utječu na naše radno ili socijalno funkcioniranje, ako vlastitim potencijalima i potencijalima bližnjih ne možemo riješiti probleme ili ih smanjiti, onda je zaista važno osvijestiti da postoje ljudi koji nam mogu pomoći. Naša je snaga da prepoznamo kada nam treba savjet, podrška ili pomoć stručne osobe – zaključuje Hrenić i podsjeća kako su učenicima na raspolaganju psiholozi i druge stručne službe, za studente postoje studentska savjetovališta, a postoje i online platforme na kojima mladi mogu zatražiti pomoć. Valja spomenuti i liječnike obiteljske medicine, kao i psihijatre.
