U koprivničkom prigradskom naselju Herešin smjestila se jedna mala farmica koja odiše ljubavlju, ali i malo neuobičajenim životinjama za ovo podneblje.
Riječ je o farmi ljama i burskih koza čiji je vlasnik Marin Lončar. Ovaj 31-godišnjak pun ljubavi prema životinjama pravi je pokazatelj da u Hrvatskoj još uvijek postoje mladi ljudi koji se žele baviti poljoprivredom.
Posjetili smo ga u njegovom domu, tik pokraj farme sa 14 ljama, 60-ak burskih koza i kokošima. Odrastao je sa životinjama i zavolio ih još u djetinjstvu.
– Roditelji su imali svinje, krave i koze sve do moje 15. godine kada su sve životinje prodali zbog toga što nisu vidjeli financijsku isplativost u tome. Meni je velika ljubav prema životinjama ostala pa sam s navršenih 18 godina i svojim prvim zarađenim novcem počeo obnavljati farmu i kupio četiri koze – naglasio je.
Dugo godina, malo po malo, uz posao je povećavao i farmu.
– Imao sam priliku otići van Hrvatske, no vjerujem da i ovdje ima posla za onog tko želi raditi pa sam ostao – govori nam.
Ono po čemu je njegova farma danas itekako posebna su ljame u koje se zaljubio na prvi pogled.
– Prvi puta sam ih vidio u Bakovčicama gdje ih je uzgajao moj uzor i mentor Josip Nemec. Došao sam do ograde i sve su ljame došle do mene, jele su mi iz ruke, došle su se maziti k meni i tu se dogodila ljubav na pravi pogled. Tada sam mu rekao da kada će imati za prodati ljamu, bilo malu ili veliku, neka me nazove – istaknuo je.
Nije prošlo dugo vremena i uslijedio je taj telefonski poziv.
– Rekao mi je da se pod hitno mora riješiti dva mužjaka, jer je stariji bio agresivan prema njima. Pitao me bi li ih ja mogao udomiti. Nisam pristao na udomljenje već sam mu platio i tako sam došao do svojih prvih primjeraka ovih zanimljivih životinja. Jednog sam prodao i tim novcima kupio ženku. Nakon nekog vremena, čovjek me zvao i ponudio mi da ih sve otkupim jer više nije mogao brinuti o njima zbog osobnih razloga – prisjetio se.
Istaknuo je da mu je na farmu tada pristiglo osam jedinki, a nakon toga još ih je nekoliko kupio. Kupovao ih je u Hrvatskoj, ali se po pojedine zaputio i u Austriju, Njemački pa čak i Portugal.
– Danas ih imam 14 i to 11 ženki i tri mužjaka. Svaka ljama ima svoje ime, nekima sam ih nadjenuo ja, a neka su naslijeđena od prijašnjih vlasnika. Među njima je i Jasna koja je moja ljubimica. Ljame imaju zajednički miroljubiv karakter no svaka ima svoju osobnost pa se tako i Jasnica ponekad zna uvrijediti ako drugim ljamama posvetim više pažnje – objašnjava.
Govori nam da se ljame prije svega percipiraju kao ljubimci bogataša i dodaje da ih u cijeloj Hrvatskoj ima možda 30-ak i smatraju se znakom prestiža.
– Nekoliko sam ljama ove godine prodao u hotele po Dalmaciji, jako su atraktivne i vrlo su zahvalne za turiste, jer su karakterno miroljubive. One su porijeklom iz Južne Amerike i ova klima im jako paše. Krzno ih preko ljeta štiti od vrućina, a preko zime od hladnoće. Ljame tamo služe kao teretne životinje i prirodno im je stanište na puno većim nadmorskim visinama nego što ih mi imamo u kontinentalnoj Hrvatskoj tako da im ovo morsko podneblje odgovara – ističe.
Napominje da se ljame mogu i jašiti te da im je prema nekim proračunima nosivost do 65 kilograma.
– Probao sam i ja jednom jahati i bilo je dobro, no ja ih ne držim zbog neke koristi, one su moji kućni ljubimci – naglašava.
Društvo ljamama na farmi pravi i 60-ak burskih koza koje su također rijetkost u Hrvatskoj, a također su miroljubive i pitome.
Kao jednu zanimljivost ističe činjenicu da sve više ljudi koji imaju ovce posjeduju i ljame jer vukovi ne napadaju ona stada ovaca u kojima je i pokoja ljama. U šali nam je potvrdio da ni jednog vuka dosad na svojoj farmi nije vidio.
Plan mu je svojim sadašnjim ljubimcima nabaviti još prijatelja, prije svega alpake.
– Želja mi je dodatno se proširiti. Imam zemlje i bilo bi mi drago kad bih mogao dobiti sredstva iz Europske unije za mehanizaciju, proširenje, ali i kako bih registrirao neku turističku djelatnost. Već sad često dolaze ljudi pogledati ljame i fotografirati se s njima. Želja mi je uvesti i terapijsko jahanje za djecu s teškoćama u razvoju da na neki način i pomognem zajednici – zaključio je ovaj mladi zaljubljenik u životinje.
