Ponedjeljak, 23. svibnja 2022.

FOTO: PČELARI NA MUKAMA Hrženjak: Ogromnu štetu koju su uzrokovali mrazovi jedino lijepo vrijeme može popraviti

Prije nekoliko dana, točnije 20. svibnja, obilježavao se Svjetski dan pčela, jednih od najvažnijih bića na Zemlji, a tom smo prilikom porazgovarali s pčelarom Marijanom Hrženjakom o trenutnim problemima koji muče i pčele i pčelare.

Ovaj dugogodišnji pčelar iz Starigrada potvrdio nam je da su nepovoljne vremenske prilike uvelike utjecale na proizvodnju meda ove godine u Podravini i Prigorju, ali i šire.

– Iako je vegetacija ove godine krenula već u siječnju, oni kasniji mrazovi napravili su nam ogromnu štetu, pogotovo na našoj glavnoj pčelinjoj paši, a to je bagremova. Na cijelom podravskom području smrznulo se od 80 do 90 posto agacije, tako da je ta pčelinja paša vrlo upitna. Počeli su izbijati ti bijeli grozdovi koji nisu zavidne veličine kakve su bili prijašnjih godina, no polažemo nade da će, kada se vrijeme ustabili, pčele početi proizvoditi med. Na taj ih način nećemo morati hraniti u ovoj najvažnijoj paši, što nam je uvijek veliki problem jer im moramo davati šećerni sirup – prepričava Hrženjak.

Dodaje da nikako nije zadovoljan s proizvodnjom meda u odnosu na proteklu godinu.

– Prošla je godina isto tako bila loša i turbulentna te ni bagrem nije zamedio, no mislim da ove godine svi pčelari u našem kraju, ali i šire imaju problema. Često govorim da smo mi pčelari veliki optimisti. Uvijek se referiramo na sljedeću pašu, a tada su na rasporedu lipa i kesten. Ako će vrijeme biti dobro, cvjetovi se pojave i zamede, možda će nas to izvući – ističe pčelar.

Kako bi medna sezona bila uspješna, govori Hrženjak, vrijeme bi trebalo biti lijepo, temperatura 20 i više stupnjeva s povremenom vlagom. Između toga bi trebala padati kiša, ali u noćnim satima. To su idealni uvjeti o kojima svaki pčelar sanja, no njih nemaju već osam godina.

Epidemija koronavirusa također je dosta utjecala na prodaju njihovih proizvoda od meda.

– Imam standardne kupce koji dolaze kod nas doma po med. S obzirom na to da su sve manifestacije i sajmovi odgođeni, normalno da nas je to izuzetno pogodilo. Rasprodali smo količine koje smo imali od prošle godine, no to bi bilo puno prije rasprodano da se ne nalazimo u ovoj situaciji. Kako je epidemiološka slika trenutno malo bolja, nadam se da će se ti sajmovi otvoriti i da ćemo ove godine moći prisustvovati na njima diljem Hrvatske te ponuditi naše proizvode kupcima koliko ih budemo imali – objašnjava on.

Snimila Tea Jurković.

Obitelj Hrženjak bavi se pčelarstvom već više od 20 godina. Otac supruge Nade bio je pčelar više od 40 godina.

– S obzirom na to da su u Mičetincu, selu pokraj Đurđevca, bile njegove košnice danas su i naše. Izuzetno je dobro područje, nema toliko poljoprivrede, pesticida, trovanja pčela, pašni resursi su dosta dobri, osobito od bagrema pa do kestena i lipe. Nastavili smo tradiciju koja se pokazala dobrom u ono vrijeme. Morate imati ljubav prema pčelama jer nije sve samo u financijama. Ispada da uzgajamo pčele za širu društvenu zajednicu, a zapravo imamo najmanje koristi od toga – govori.

Što se tiče subvencije i poticaja, i Grad Koprivnica i Koprivničko-križevačka županija, kaže Hrženjak, ulažu napore koliko je god to financijski moguće.

– Nije to nešto puno, ali nam pomaže. Što se tiče države, Hrvatski pčelarski savez još je prije 10-ak godina oformio nacionalni program koji se sastoji od nekoliko mjera pomoću kojih se pčelarima pomaže u nabavi opreme i liječenju pčela. Subvencija nam pomaže i svaka nam je kuna u ovo vrijeme dobrodošla – napominje on.

Dodaje da se neki pčelari žale i misle da trebaju dobiti više financijske pomoći, no naš sugovornik smatra da je i ovo što sad dobivaju dobro.

– Nešto se priča i o tome da bi nam Ministarstvo poljoprivrede pomoglo s obzirom na ove vremenske uvjete pčelinje paše koja je takva kakva je, no to ćemo još vidjeti. Trenutno imamo oko 140 košnica, a što se meda tiče, imamo cvjetnoga. Ako bagrem zamedi, bit će i nešto te vrste meda. Polažemo važnost na lipu i ako vremenski uvjeti dozvole, na livadni med. Od proizvoda koristimo svoj med za izradu medenjaka koje su ljudi prepoznali i s pozitivom pričaju o njima. Nadam se da ćemo nekako preživjeti ovo turbulentno vrijeme – zaključuje ovaj dugogodišnji pčelar.