Snimio Marko Posavec.
Pandemija koronavirusa samo je jedan od razloga zašto je koprivnički kafić Le Petit Cafe stavio ključ u bravu.

– Nakon pet godina, sa zadnjim danom prošle godine zatvoren je kafić. Odluka o tome donesena je sredinom prosinca. Ono što je na samom početku izrazito važno reći, Le Petit Cafe nije zatvoren zbog pandemije koronavirusa. On je zatvoren zbog sustavne nebrige, nerazumijevanja, i reći ću, kriminalnih poteza Vlade Republike Hrvatske prema poduzetništvu – napisao je na Facebook stranici Le Petit Cafea Denis Košćak, sada već bivši vlasnik ovog kafića.

Kada je pak riječ o pandemiji koronavirusa, Košćak ističe da je početkom 2020. godine još postojala poslovna odluka, a uz nju elan i volja da se nastavi, no krajem godine, još u listopadu i studenom ona je u potpunosti nestala.

– Jedan od razloga svakako je bilo ograničavanje poslovanja u vidu broja gostiju koji mogu boraviti u prostoru. Jedna izrazito pokvarena i bezobrazna mjera, kojom je “kao” omogućen rad, a zapravo je dovela do ovog – ostvaren promet 50 posto manji od potrebnog da se pokriju fiksni troškovi. U toj situaciji, gledaš i ne vjeruješ. Mjera je aktivna, kazne za ignoriranje su ogromne i čekaš. Nakon toga slijedi novi lockdown, i pusta obećanja od Vlade da će uz plaće podmirivati fiksne troškove, koji naravno, iznose par stotina kuna kada prostor ne radi. Uh, velika pomoć, ali koliko vidimo niti to nisu ostvarili – objašnjava Košćak.

No, kao što je na početku istaknuo, ključ u bravi nije isključivo zbog pandemije već “zbog sustavne nebrige, nerazumijevanja, i kriminalnih poteza Vlade prema poduzetništvu”. Svoja promišljanja i stavove objasnio je na primjeru svoje poduzetničke ideje.

– Kao što je nekima poznato, prije nego je otvoren Le Petit Cafe, vodio sam prostor KKC Pixel koji je otvoren u travnju 2013. godine, te je nakon dvije godine poslovanja, odlučeno da se u srpnju 2015. godine otvori Le Petit Cafe. Mladost, ludost i poduzetnički impuls, doveli su do toga da se već u rujnu 2016. godine otvori i Gramofon. Spomenute 2013. godine kod otvaranja Kulturno kreativnog centra, PDV na ugostiteljstvo bio je 13 posto. S istim tim iznosom PDV-a, otvoren je Le Petit Cafe, a onda je i godinu nakon poslovni plan napravljen za Gramofon. No, tada dolazimo do onog što smatram kriminalnom odlukom Vlade RH, gdje se u studenom 2016. godine na sjednici Vlade donosi odluka o povećanju PDV-a s 13 na 25 posto od 1. siječnja 2017. godine. Jedna mlada firma koja je u samo tri godine rada uspjela otvoriti tri ugostiteljska objekta, zaposliti desetke djelatnika i pokrenuti jednu odličnu priču, preko noći, bez najave, bez ikakvih prethodnih informacija na osnovu kojih bi mogla planirati, dolazi u situaciju da joj se PDV s 13 diže na 25 posto – objašnjava Košćak.

Kako bi ilustrirao što to znači, Košćak kaže da je računica ovakva – do sada ste s 13 posto PDV-a ostvarivali mjesečni povrat od par tisuća kuna, a od 1. siječnja 2017. dužni ste platiti iznose koji su za tri objekta dosezali između 15.000 i 20.000 kuna mjesečno, ovisno o periodu u godini.

– Netko će htjeti biti pametan pa će reći “Imali ste tri godine povrat, u čemu je problem?”, ali neće uzeti u obzir da je upravo taj povrat bio jedan od segmenata koji su doveli do širenja poslovanja i otvaranja novih radnih mjesta. Dakle, bili smo u poziciji da nas država na neki način potiče na razvoj, a onda smo se našli u poziciji gdje nas je ta ista država bacila u provaliju – ističe.

Kaže kako se u javnosti često pojavljuje mantra “PDV plaća krajnji kupac” za koju smatra da ne odgovara stvarnosti u kojoj žive hrvatski poduzetnici.

– Važno je imati na umu da sa svim nametima koje poduzetnik plaća državi, primjerice račun za vodu za prosinac 2020. iznosi 640 kuna od čega je 500 kuna različitih naknada za koje nam nitko nikada nije rekao čemu služe, kava koju danas plaćate sedam, osam ili devet kuna, trebala bi realno koštati 12, 13 ili 14 kuna. Tada bismo mogli reći da PDV plaća krajnji kupac, a vi si zamislite da se od sutra cijene podignu na te iznose – ističe Košćak.

Dodaje da mu do danas nitko nije objasnio kako je moguće da Vlada preko noći promijeni ovakav zakon, uopće ne razmišljajući o tome da su na osnovu njega izrađeni poslovni planovi, kalkulacije i generalno plan razvoja.

– Naravno, nastavno na sve, Gramofon je izdržao godinu dana, jer uz činjenicu da je došao u područje gdje djeluju uhodani kafići, projekcija je bila da i s pozitivnom nulom donosi dobru stvar, jer služi širenju jedne vizije kafića. No, ne da je bio na pozitivnoj nuli, već je otvorio provaliju, istu onakvu kakvu su prouzročile Vladine mjere na COVID-19 – zaključuje.