Ustupio Bojan Šarkanj.
U velikim svjetskim krizama poput ove uzrokovane pandemijom COVID-19 mnoge industrije doživljavaju teške gubitke, no prehrambena nije među njima. Upravo suprotno: prehrambena industrija upravo u ovakvim trenucima pokazuje svoju važnost, značaj i, u konačnici, nužnost.

A da bi cijela ta industrija dobro funkcionirala, nužni su stručni i visoko obrazovani ljudski potencijali. Više o ovoj temi i o mogućnostima studiranja prehrambene tehnologije rekao nam je pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju na Sveučilištu Sjever, doc. dr. sc. Bojan Šarkanj.


U posljednje vrijeme na Sjeveru je održan niz aktivnosti vezanih uz prehrambenu tehnologiju. Obilježili ste Međunarodni tjedan alergija na hranu i Dan oboljelih od celijakije te Svjetski dan pčela, no najvažnija je bila online konferencija “Kako je prehrambena industrija preživjela COVID-19 krizu i što smo iz toga naučili”. Pa, što smo iz toga naučili?

– Pomoćnik ministrice poljoprivrede iz Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište doc. dr. sc. Krunoslav Karalić napomenuo da će se poljoprivedna i prehrambena industrija naći u fokusu kako bi se zbog mogućih ponavljanja sličnih kriza osigurala nacionalna samodostatnost, a to bez proizvodnje i prerade hrane ne možemo. Direktor Sektora poljoprivrede Podravke Dalibor Kezele napomenuo je da je Podravka imala povećanje prihoda u prvom kvartalu za čak 21% dok su ostale neprehrambene industrije uglavnom bilježile gubitke. To je jedna od specifičnosti prehrambene tehnologije: ona nema problema sa svjetskim krizama, nije imala problema ni u prošloj ekonomskoj krizi, a i u ovoj sadašnjoj krizi posluje s profitom.

>> Online konferencija na Sjeveru: Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe, budućnost je na prehrambenim tehnolozima

– Osnovni razlog tome je da se ljudi tijekom svih kriza uglavnom odriču putovanja, gradnje, kupovine elektronike, automobila, međutim hrana nikako ne spada u luksuzne namirnice pa se hrana uvijek kupuje, a kada dođe kriza uvijek se rade i strateške zalihe zbog čega imamo i bolje poslovanje prehrambenih industrija. Posao prehrambenog tehnologa gotovo je uvijek zajamčen, pogotovo na sjeveru Hrvatske gdje je i prehrambena industrija najrazvijenija. Usporedbom prihoda proteklog desetljeća, prehrambena industrija, za razliku od većine ostalih grana, bilježi kontinuirani rast. Rast u proizvodnji ne bilježe samo velike kompanije već i mali OPG-ovi koji nude na tržištu svoje vlastite proizvode i koji su se dosta morali pomučiti svladavanjem svih propisa koji su bitni za rukovanje hranom, a koje naši prehrambeni tehnolozi imaju u malom prstu.

Ustupio Bojan Šarkanj.

Što zapravo rade prehrambeni tehnolozi?

– Mladi često i ne znaju što je posao prehrambenog tehnologa, ali to je barem jednostavno objasniti: sve što kupujete u trgovini i možete pojesti ili popiti, svu tu proizvodnju planiraju, prate i osiguravaju prehrambeni tehnolozi. Od proizvodnje piva, vina, sokova, vode, suhomesnatih proizvoda i salama, sireva i jogurta preko brašna, kvasca do slatkiša, čokolade i naravno nezaobilazne Vegete. Uz navedeno, prehrambeni tehnolozi paze i na nutritivni sastav hrane koja se nađe na našem stolu te osiguravaju da nam ona bude i lijek.

Nije li dovoljno samo povećati poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj hrane?

– U budućnosti se predviđa porast stanovništva na oko 10 milijardi do 2050., a poljoprivrednog zemljišta nećemo imati dovoljno da bismo jednakom brzinom proširivali obradive površine i povećali uzgoj hrane. Zbog toga se predviđa sve veća primjena pametnih tehnologija i pametno korištenje sirovina kako bi se minimalizirao otpad i zamijenile sirovine koje se mogu iskoristiti bez otpada koje bi trebale nadoknaditi 70% novih potreba za hranom. Zbog toga je iznimno važno osigurati dovoljan broj kvalitetnih prehrambenih tehnologa koji će provesti to s riječi na djela.

Bojan Šarkanj

Tu na scenu stupa obrazovanje. Kakav je studij prehrambene tehnologije na Sjeveru?

– Na Sveučilištu Sjever nudimo budućim studentima najmoderniji stručni studij prehrambene tehnologije koji je od svog otvaranja 2018. godine u samo godinu dana postao vodeći stručni studij prehrambene tehnologije u Hrvatskoj po interesu i broju studenata. Razlog takvom brzom rastu broja studenata leži prvenstveno u kvaliteti. Nastavnici koji predaju su vrhunski stručnjaci u svojim poljima s raznolikim spektrom nagrada za znanstvenu i stručnu djelatnost, a sudjeluju i prorektori, dekani i prodekani drugih fakulteta. Suradnici na studiju su redovito ljudi iz industrije koji mogu vrlo lako prenijeti konkretna znanja koja su mladim prehrambenim tehnolozima potrebna u realnom sektoru. Time se ujedno naši studenti direktno susreću s tehnolozima u industriji i relativno lako se zapošljavaju pa na našoj drugoj godini više od 50% studenata radi uz studiranje.

– Studenti redovito sudjeluju i na brojnim pozvanim predavanjima eksperata za prehrambenu tehnologiju: od domaćih stručnjaka do međunarodnih znanstvenika. Također su jedni od najaktivnijih i kreativnijih u popularizaciji znanosti gdje se uvijek uključuju u radionice kojima se ostaloj populaciji, ponajviše djeci, objašnjava dio prehrambene tehnologije na događajima poput Festivala znanosti, Dana otvorenih vrata, Noći znanosti i drugih programa popularizacije znanosti.

Spominjali ste i druge mogućnosti koje studenti imaju na Sjeveru…

– Kako bismo imali zdrave prehrambene tehnologe, jedino smo sveučilište gdje im je omogućeno potpuno besplatno korištenje gradskih bazena te sportske dvorane u kojoj se pripremaju za razna sportsko-znanstvena natjecanja tehnologa poput Tehnologijade i Bioagronutrijade u kojima se povezuju s kolegama iz struke u Hrvatskoj i šire. S druge strane, novootvorena studentska menza je doslovno preko puta sveučilišta gdje studenti mogu u svako doba dana pojesti kvalitetan i jeftin topli obrok.

Nedavno ste uveli i zanimljiv praktičan projekt koji se odnosi na voćnjak u Kampusu. O čemu se radi?

– U sklopu Kampusa nalazi se voćnjak o kojem se prvenstveno brinu studenti prehrambene tehnologije. Svaki student je zadužen za jedno stablo i brine se o njemu i plodovima od početka do kraja studija. Moraju prezentirati koji su prehrambeni proizvod pripremili od plodova svog stabla kako bi mogli završiti studij. Tako stječu kompetencije i šire od samog prehrambenog tehnologa, nauče se i brinuti za svoje stablo i brinuti za voćku od stabla preko pupa do konačno tehnološki zrele voćke koju dalje prerađuju u konačni prehrambeni proizvod.

– Kao bonus na sve navedeno, od ove godine je otvoren jedan novi laboratorij, a od iduće godine se planiraju još tri dodatna laboratorija u potpuno novoj renoviranoj zgradi, samo za prehrambene tehnologe. Zbog svega toga mogu im poručiti samo: Ne dvojite nego dođite studirati prehrambenu tehnologiju na Sveučilištu Sjever.

Ustupio Bojan Šarkanj.
Ustupio Bojan Šarkanj.