Foto: Marko Posavec
Prije nekoliko dana velik interes javnosti izazvali su preleti satelita Starlink preko našeg dijela Europe. Sitne, zvjezdolike točkice svjetlosti koje jedna za drugom prelaze preko neba slijedeći istu putanju mnoge je nagnala da se zapitaju u što to zapravo gledaju.

>> Neobična pojava na noćnom nebu: Što su ta svjetla koja u nizu, jedno za drugim, ovih večeri prelijeću Hrvatsku?

Izuzmemo li dubiozne pučke teorije koje se uvijek javljaju u ovakvim slučajevima, pokazalo se da dio javnosti zapravo ne razumije što su to umjetni sateliti, na koji se način oni kreću te kako ih uopće možemo vidjeti na takvim udaljenostima.

U pomoć nam je priskočio Ante Radonić. Legendarni voditelj planetarija u zagrebačkom Tehničkom muzeju “Nikola Tesla” i neumorni popularizator znanosti, astronomije i astronautike kojega smo u više navrata imali prilike slušati i u Koprivnici odgovorio nam je na nekoliko pitanja, od onih najosnovnijih o tome što su uopće umjetni sateliti do projekta Starlink i mogućeg sjajnog pogleda na njih već večeras (više informacija na dnu teksta).

Ante, što su to umjetni sateliti i koliko su visoko? Kako oni uopće lete?

– Umjetni sateliti su letjelice koje se lansiraju u orbitu s takvom brzinom da ostanu kružiti oko planeta po inerciji, bez potrebe pogona osim za eventualne korekcije orbite. Satelit na visini od oko 400 km visine ima brzinu od oko 7,7 kilometara u sekundi. Satelit stalno privlači gravitacija Zemlje, ali njegova zakrivljenost orbite upravo odgovara zakrivljenosti Zemlje. Satelit kao da stalno pada, ali nikako da padne.

– Ako ga Sunce obasjava, on reflektira Sunčevo svjetlo. Ako je noć onda ga vidimo tada kada nije u Zemljinoj sjeni. Ima raznih vrsta satelita: za komunikacije, za meteorologiju, za GPS navigaciju, za snimanje, eksperimentalni, istraživački… Starlink je za globalni internet i trebalo bi ih biti najmanje oko 12 tisuća. Starlink sateliti imaju sada orbitu na oko 380 km visine i radna orbita će im biti na oko 550 km.

Kako ih onda možemo vidjeti s tla, ako su razmjerno maleni i tako jako daleko?

– Iako često imaju nekoliko metara u promjeru, na tamnom nebu s refleksijom svjetla vide se jako daleko. Kao kad u mraku možemo spaziti svjetlo obične baterijske lampe na kilometre daleko. Refleksija svjetla Sunca od satelita je daleko, daleko jača pa se vidi na stotine puta većoj udaljenosti.

Prelet satelita Starlink iznad Koprivnice 18.4. Foto: Marko Posavec.

Čini nam se da ih sada ima više nego zimi. OK, dijelom je to zato što su ljudi sada više vani pa više gledaju u nebo, ali postoji li i koji drugi razlog?

– Prolazi ovih dana ne moraju biti vezani za godišnje doba. Bitno je da ravnina orbite satelita dođe u povoljan položaj za promatrača. Naime, ravnina orbite ima svojevrsnu precesiju, a ispod nje se sama Zemlja vrti i onda još satelit juri pa je to veoma složeno gibanje.

– Kad satelit prolazi sjevernom stranom onda satelit može biti cijele noći vidljiv u vrijeme oko ljetnog solsticija jer za satelit Sunce tada ne mora na njegovoj visini zalaziti (ovisi o visini i položaju orbite) jer Sunce tada nije jako ispod sjevernog obzora kao u drugo doba godine. Satelit tada ostaje osvijetljen od Sunca.

A kako sateliti dospijevaju u orbitu? Pogotovo Starlink, kojih ima 60 po jednom lansiranju?

– Raketa-nosač Falcon 9 lansira 60 satelita što je ukupna masa od oko 14 tona. Raketa s gorivom ima masu od 549 tona na startu. Visoka je 70 m i široka 3,7 m. Može u nisku orbitu ubaciti 22 tone tereta. Njen prvi stupanj se vraća i može se više puta koristiti. Po tome je ta raketa revolucionarna i jedinstvena.


Lansiranje prethodne skupine satelita Starlink, 18. ožujka:


Jednom kad dođu u orbitu, nalaze li se uvijek iznad istog dijela Zemlje?

– Satelit Starlink za 93 minute obleti Zemlju. Kad ponovno dođe natrag Zemlja se već nešto okrenula pa satelit nadlijeće druga mjesta. Nekad možemo isti satelit pratiti cijele noći. Naime, satelit prolazi na primjer puno sjevernije od naših krajeva, ali ga mi vidimo s velike udaljenosti pa ga možemo vidjeti u niz orbita cijele noći u nekim situacijama.

– Jedino geostacionarni sateliti na 35.800 km visine lete iznad iste točke na Zemlji ako su točno iznad ekvatora jer imaju istu kutnu brzinu kao Zemlja. Tamo su veliki telekomunikacijski sateliti (satelitska TV).

Kako na nebu razlikovati satelit i zrakoplov?

– Avioni obično imaju svjetla koja “žmigaju” ako su na manjoj visini, a ako su visoko imaju ravno gibanje. Kod satelita se vidi da slijede zaobljenost Zemlje jer satelite gledamo iz daleko veće daljine. Kod satelita se jasno vidi uspon na nebu i spuštanje na drugu stranu.

Snimio Marko Posavec / Astronomsko društvo Koprivnica.

Ima i nekih satelita koji dosta jako bljesnu pa brzo nestanu. O čemu se tu radi?

– Slučaj je kod starih satelita Iridium koji su imali takve antene da bljesnu poput zrcala pa na kratko zasvijetle jače od Venere kad se nađu pod povoljnim kutem u odnosu na Sunce i promatrača.

Kako doznati kada ih se može vidjeti?

– Postoje razne aplikacije. Zgodna je ova stranica: heavens-above.com, samo treba upisati mjesto kao lokaciju.

Detaljnije upute potražite u prethodnom članku.

Za danas je najavljeno još jedno lansiranje Starlinka. Hoće li se vidjeti iz naših krajeva?

– Možda ćemo ih moći tada vidjeti odmah poslije lansiranja oko 22 sata, možda malo ranije ili malo kasnije, kao “satelitski vlak”, ili će možda već ući u Zemljinu sjenu pa ih nećemo vidjeti.


Prijenos uživo večerašnjeg lansiranja (22.4. u 21:37) pratite ovdje:


I za kraj, neće li toliki broj satelita u orbiti stvoriti probleme astronomima?

– Veliki broj satelita na niskim orbitama već sad zabrinjava astronome, kako profesionalce tako i astroamatere. Nažalost, nema nikakvog dogovora o problemu svjetlosnog onečišćenja od strane satelita. Na primjer, SpaceX ima dozvolu od strane američke državne agencije za komunikacije. Tu se dogovara aspekt komunikacije. Ali nema ograničenja o broju satelita. Možda će se nešto napraviti da refleksija od satelita bude smanjena. Ali, u određenom postotku smanjit će se dio astronomskih opažanja sa Zemlje za određeni dio noći, ne za cijelu noć. Dakle, to će biti negativna posljedica.

A “svemirsko smeće”?

– Sateliti Starlink imat će radni vijek od oko 5 godina i poslije bi trebali svojim motorima prijeći u putanju za sagorijevanje u atmosferi. Općenito, problem otpadaka u orbiti veliki je problem i tu postoji neizvjesnost. Ne vidi se na pomolu rješenje koje bi bitno smanjilo taj problem. Problem je zbog mogućih sudara u svemiru. Postoje sustavi za kontrolu koji vode računa o mogućim bliskim susretima i koji daju upozorenja. Nema neke značajne opasnosti za ljude na Zemlji.


Podsjetimo još jednom: Novo lansiranje Starlinka na rasporedu je večeras (22.4.) u 21:37 po našem vremenu. Postoji određena mogućnost da će se ubrzo nakon lansiranja vidjeti iz naših krajeva kao gusto zbijen niz točkica na nebu, no to nije sigurno. Ako želite pokušati, budite negdje vani podalje od gradskih svjetala od recimo 21:50 i gledajte okvirno prema zapadu ili sjeverozapadu. Pažljivo gledajte jer će, kako se budu penjali, jedan po jedan ulaziti u Zemljinu sjenu. Prijenos lansiranja uživo možete pratiti ovdje ili na videu gore u članku.


Ažurirano 23.4.: Nova skupina satelita Starlink ipak se nije vidjela iz naših krajeva nakon lansiranja. Nakratko se vidio samo posljednji stupanj rakete-nosača sa satelitima koji su još bili zbijeni i nije ih se moglo razlučiti kao pojedinačne objekte. Sateliti će se vidjeti 23. travnja oko 20:24, ali nisko nad sjevernim obzorom i upitno je koliko će biti sjajni. Opet će se vidjeti oko 21:57, nisko na zapadu-sjeverozapadu pokraj Venere, ali i dalje će biti slabog sjaja.