Načelnik Općine Koprivnički Ivanec Mario Švegović na danas održanoj konferenciji za medije izjavio je da je količina otpada na četvrtoj plohi odlagališta otpada Piškornica veća od one službeno evidentirane za oko 40.500 tona te da prema tome nedostaje oko 13 milijuna i 700 tisuća kuna.
Ti su podaci dobiveni geodetskim snimanjem iz zraka koje je naručila Općina, a kako kaže načelnik Švegović, pored nastojanja tvrtke Piškornica – sanacijsko odlagalište da snimanje onemogući. Pokazalo se da je volumen četvrte plohe, inače posljednje na odlagalištu koje bi se prema planovima trebalo zatvoriti 2023. godine, veći nego što bi trebao biti.
Prema Švegovićevim riječima, sve je počelo kada je Općina Koprivnički Ivanec u veljači zatražila dozvolu za snimanjem odlagališta iz zraka kako bi se točno utvrdio volumen odloženog otpada. Naišli su, kaže Švegović, na otpor:
– Tijekom prvog pokušaja djelatnicima tvrtke iz Čakovca na lokaciji je zabranjeno snimanje uz obrazloženje da je potrebna suglasnost ostalih suvlasnika, odnosno Skupštine Piškornice – sanacijskog odlagališta. Meni je to suludo s obzirom na to da mi, kao predstavnik 10-postotnog udjela i prema trgovačkom ugovoru imamo pravo na uvid u sve podatke i dokumente bez nekog posebnog razloga, sve u svrhu transparentnosti rada – kazao je načelnik Koprivničkog Ivanca. Podsjetimo, Piškornica – sanacijsko odlagalište je tvrtka-kći Piškornice d.o.o.
Suglasnost nisu dobili. Potom je Općina angažirala licenciranu tvrtku iz Zagreba koja je dobila dozvolu za snimanje iz zraka i izradu 3D modela odlagališta od Državne geodetske uprave. U dozvoli je jasno stajalo što će se i s kojom svrhom snimati, kaže Švegović te nastavlja da je opet bilo neugodnih situacija na terenu, a ni sama dozvola nije dugo potrajala:
– Direktor Piškornice – sanacijskog odlagališta Marijan Blažok i jedan od suvlasnika Piškornice od strane četiriju županija urgirali su u Državnoj geodetskoj upravi da se ta dozvola poništi ako ne dobijemo suglasnost ostalih suvlasnika – rekao je Švegović. DGU je u roku od dva dana, što Švegović smatra neobično brzim, Općinu obavijestila da te snimke ne mogu koristiti. Švegović nije iznosio o kome se od predstavnika županija radi. Suvlasnici Piškornice su Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska županija, uz Općinu Koprivnički Ivanec.
Švegović kaže da su se njihove sumnje u nesrazmjer stvarnih i evidentiranih količina odloženog otpada pokazale opravdanima nakon što je Općina zatražila izradu elaborata.
Geodetska snimka volumena odlagališta, naime, pokazala je da je na četvrtoj plohi odloženo 112.700 kubičnih metara otpada. Prema službenim podacima tamo je krajem prošle godine bila 91.301 tona, što zajedno s novim dovozom (prosječno oko 3000 tona mjesečno) daje oko 100.301 tonu do kraja ožujka. Prema podacima iz dozvole za gospodarenje otpadom, jedan kubični metar na odlagalištu ima oko 1,247 tona (419.500 tona podijeljeno s 336.000 kubičnih metara), dok su iz Piškornice – sanacijskog odlagališta, kaže Švegović, naveli kako je riječ o 0,76 tona po kubičnom metru. No, čini se da se nijedna od tih brojki ne poklapa sa stvarnim stanjem.
– Ukupna brojka do kraja ožujka je dakle 100.301 tona. Pomnožimo volumen dobiven snimanjem s onih 1,247, ispada da je s krajem ožujka dovezeno 40.535 tona više od prikazane količine, ukupno 140.536 tona. Postavlja se pitanje zašto taj dio nije prikazan? Uvjeravaju javnost da je 0,76 tona po kubiku, ako je i tako opet ispada da su dovezli puno manje, to su 85.652 tone, opet nedostaje oko 15.000 tona. Kako god okrenemo, vidi se da su podaci “naštimavani” – ustvrdio je Švegović.
Po službenom cjeniku Piškornice – sanacijskog odlagališta, ispada da nedostaje 13.782.240 kuna, dodao je Švegović. To je, kaže, po konzervativnoj računici. A činjenica da je tvrtka uložila napore da spriječi geodetsko snimanje govori mu da nešto ne štima te je najavio daljnje korake:
– Nakon ovoga ćemo sve dokumente koje imamo poslati institucijama nadležnima za ovakve stvari pa neka se one time bave – zaključio je Švegović te dodao da su obje tvrtke osnovane javnim novcem te da bilo tko od poreznih obveznika ima pravo na sve podatke, a kamoli Općina koja je suvlasnik.
