Nakon konstruktivne rasprave o novom Zakonu o elektroničkim medijima, na 12. Danima elektroničkih medija u Zadru uslijedile su panel diskusije o neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama medija te o uvođenju novih tehnologija.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak tijekom rasprave na panelu “Tržište rada i mediji” istaknula je da je obrazovna reforma prvi korak našeg ulaska u 4. industrijsku revoluciju i početak rješavanja problema.
“Ključno je pitanje – ima li snage obrazovanje danas djelovati na tržište rada i odgovoriti na buduće potrebe, a ne samo sadašnje. Zapravo je dobitna kombinacija u obrazovanju da studenti i učenici dobiju fundamentalna znanja, a da se bave i razvojem socijalnih vještina, ključnih kompetencija za 21. stoljeće, a to su prije svega digitalne kompetencije, rješavanje problema i najvažnije – razvoj kreativnosti i inovativnosti”, istaknula je Divjak.
Da je tržište rada danas izuzetno dinamično i da se s tim moramo suočiti, poručila je i pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marija Knežević Kajari. “Globalizacija i digitalizacija su stvorile nova zanimanja za koja moramo biti spremni, a to znači da moramo biti povezani s obrazovanjem. Bez pravog obrazovanja povezanog s tržištem rada, mi nemamo o čemu razgovarati”, rekla je Knežević Kajari.
Anita Šulentić iz Udruge Hrvatski radijski forum istaknula je činjenicu da visokoškolski programi nisu u potrebnoj mjeri prilagođeni suvremenim potrebama multimedijske radijske produkcije. “Imamo nove radne pozicije na konvergiranoj radijskoj postaji: programski producent, programski direktor, DJ voditelj koji je ujedno tehničar, realizator i montažer, urednici društvenih mreža, web stranica i mobilnih aplikacija, televizijski urednici za koje nemamo adekvatno obrazovanje”, objašnjava Šulentić.
Ta se tema često pokreće i u HUP-u. “Poražavajuća je i činjenica da u Hrvatskoj bilježimo jako mali postotak cjeloživotnog učenja te nezainteresiranost i nepoticanje ljudi koji nemaju kvalifikacije da bi mogli raditi i biti korisni u budućnosti kamo težimo”, zaključila je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja.
Na panelu “Nove tehnologije i mediji” najviše zanimanja izazvali su digitalni radio DAB+ te interaktivna televizija HbbTV. Voditelj ključnih kupaca Odašiljača i veza Toni Tenjer je posjetio na rok koji je Europska unija dala svojim članicama za prilagodbu, odnosno da će od 2020. godine sva vozila isporučena u Hrvatskoj imati ugrađene digitalne prijemnike.
“Digitalni radio je uveden kao platforma koja omogućava da novi sadržaj dođe do novih slušatelja. Više radio ne samo da slušamo, nego ga sada i vidimo. Lokalni nakladnici u eksperimentalnoj fazi postaju nacionalni, dakle čuje ih se u cijeloj Hrvatskoj. Hbb je tehnologija koja na našim malim ekranima omogućuje kombinirano korištenje klasičnog zemaljskog emitiranja i usluga koje se mogu dobiti putem interneta”, izjavio je Tenjer.
Viši stručnjak iz HAKOM-a Krešimir Šakić je potom objasnio kako teku pripreme za prelazak na DVB-T2, odnosno natječaji za multiplekse M1, M2 i L2.
“Puna pokrivenost multipleksa M2 se treba dostići do 15. studenoga ove godine, a prvi multipleks će se pustiti u rad 25. svibnja, odnosno najkasnije 30. lipnja 2020. To je bitno zapamtiti jer tada se gasi DVBT signal i svi koji do tad ne kupe nove prijemnike neće moći pratiti televiziju”, istaknuo je Šakić.
Po završetku panela održana je interaktivna radionica “Dostava digitalnih izdanja glazbe – metadata” HDS-a, UNISON-a, ZAPRAF-a i HURiN-a.
