Foto: Marko Horvat.
O tome što koprivnički Komunalac radi s plastikom koju odvojimo u žute vreće, već smo pisali. Čak smo vam i pojasnili da svaku od tih žutih vreća zaposlenici Komunalca u reciklažnom dvorištu u Dravskoj otvore i ponovo sortiraju. I tamo se doista svačeg nađe pa dio tog otpada završi – ne kod oporabitelja, već na odlagalištu komunalnog otpada na Piškornici. Stoga je vjerojatno uvriježeno mišljenje građana da – bez obzira koliko mi doma razdvajali otpad, “komunalci” na kraju sve ipak pošalju na veliko smetlište.

Da to nije tako, rekla je odgovarajući na novinarski upit, predsjednica Uprave Komunalca Nataša Tetec:

– Sva plastika koju doma odvajamo dolazi k nama na reciklažno dvorište gdje zaposlenici ponovo sve pregledaju i izdvoje čistu plastiku koju dalje zbrinjavamo. Do prije godinu i pol dana ta se plastika mogla prodavati kao roba na tržištu. Tim smo novcem uspjeli pokriti troškove zbrinjavanja do reciklažnog dvorišta. No, od kad je Kina zatvorila vrata i rekla da više ne želi europsku plastiku, burza plastike praktički ne funkcionira i sva komunalna poduzeća imaju velikih problema.

Kako plastika više nije roba koja se mogla lako prodati na tržištu, Komunalac mora plaćati njeno zbrinjavanje, kaže Nataša Tetec:

– Prošle godine je na koprivničkom Reciklažnom dvorištu u Dravskoj prikupljeno 226 tona plastike. Ove godine, u prvih sedam mjeseci, prikupljeno je 455! Kod papira to povećanje iznosi s 200 na 412 tona također u ovih sedam mjeseci. To znači da su naši građani ozbiljno shvatili koliko je važno odvajanje i ja sam stvarno zadovoljna i jako ponosna na sve građane Koprivnice. No, s jedne strane imamo imperativ zaštite okoliša, i u tome smo prilično dobri, no s druge strane, zbrinjavanje tih velikih količina plastike i više košta.

Foto: Marko Horvat.

Tako zbrinjavanje tone plastike košta 350 kuna, dok se ta cijena za lampaše penje na 1.200 kuna. Tako porast količina odvojene plastike stvara Komunalcu sve veće i veće probleme, jer je riječ o sve većim troškovima. No, ta plastika ipak ne završava na Piškornici, već kod oporabitelja koji je preuzimaju, ističe Tetec te pojašnjava kako u Hrvatskoj funkcionira burza sekundarnih sirovina:

– Od 19 različitih vrsta otpada koje imamo na našem Reciklažnom dvorištu, svojevrsna burza otpada koja samo donekle funkcionira, postoji samo za jednu vrstu – papir. Prodajom papira pokrivamo troškove sakupljanja. Za ostalih 18 vrsta otpada, ne pokrivamo troškove prodajom. A prihod od prodaje starog papira ne može pokriti ni trećinu stvarnog troška funkcioniranja reciklažnog dvorišta jer za sve ostale vrste otpada moramo plaćati zbrinjavanje. Tako da ne stoji ona koju često čujemo kako komunalci puno zarađuju.

Za neke vrste otpada postoji jedan oporabitelj i hoćete li uspjeti prodati prikupljenu sirovinu ovisi o tome treba li mu ona u trenutku kad je vi imate, pojašnjava predsjednica Komunalčeve Uprave, dodavši da je veliki problem što u Hrvatskoj ne postoji nadogradnja sustava na ovaj koji provode komunalna poduzeća. Time bi se, kaže Tetec, država trebala ozbiljno pozabaviti.

Od siječnja će građanima biti na raspolaganju novo reciklažno dvorište u Herešinu. Staro će i dalje ostati u funkciji i u njemu će obavljati predsortiranje plastike. I tako – kaže Nataša Tetec, sve do trenutka dok građani ne nauče pravilno sortirati plastiku u žute vreće, (pa to umjesto njih neće morati djelatnici Komunalca). Cilj je imati tako sortiranu plastiku da se ona može predati ili prodati oporabitelju.