Djelatnici Muzeja grada Koprivnice jučer su, na poziv Josipa Cugovčana iz Podravskih Sesveta, izašli na teren i istražili lokaciju nedaleko od Kloštra Podravskog na kojoj su mještani prilikom poljoprivrednih radova pronalazili ulomke keramike. Tamo su utvrdili postojanje srednjovjekovnog sela.
Robert Čimin, Ivan Valent i Saša Hrenić izvršili su terenski pregled na položaju Luimbuš / Selišće u Kloštru Podravskom, prostoru sjeverozapadno od središta mjesta koji do tog trenutka nije bio arheološki pregledan, premda su povremeni pronalasci krhotina ukazivali na moguće postojanje arheološkog lokaliteta. Terenskim pregledom potvrđeno je ranije prepostavljeno postojanje naselja iz razdoblja Srednjeg vijeka, na što je ukazivao i toponim prostora, objasnio je ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin:
– Na prirodno uzvišenom elipsoidnom platou pronađena je velika količina ulomaka keramičkog posuđa koje se preliminarnom determinacijom na terenu moglo datirati u razvijeni i kasni srednji vijek.
U tom trenutku muzealcima nije bila poznata sva slojevitost lokaliteta koja je određena tek pranjem prikupljenih nalaza i primarnom obradom.
– Za sada se može reći kako je riječ o višeslojnom arheološkom lokalitetu, odnosno položaju koji je bio nastanjivan od pretpovijesti pa do kasnoga srednjega vijeka – rekao je Čimin. – Potvrda tome pronalazi se u ulomcima keramičkog posuđa koje se može datirati u kasno brončano doba (1200. – 1000. g. pr. Kr.), a pripadaju tzv. Kulturi polja sa žarama. Dio takvog naselja istražen je na lokalitetu Ruškova Greda sjeverno od Podravskih Sesveta 2014. godine. Potom je položaj nastanjen i u razdoblju antike, odnosno u početku Rimskog Carstva (1. – 2. st.) što je isto tako potvrđeno ulomcima keramičkog posuđa, ali i opeka što može ukazivati na postojanje građevine od čvrstog materijala.
Riječ je o važnom položaju, istaknuo je Čimin. Naime, oko dva kilometra istočnije nalazi se veliki antički lokalitet iz istog razdoblja, a južnije se protezala antička magistrala Poetovio – Mursa (Ptuj – Osijek). Tijekom čitavog razdoblja Srednjeg vijeka (7. – 16. st.), nastavio je Čimin, na tom se položaju razvilo snažno naselje koje bi količinom površinskog materijala moglo ukazati na veći značaj tog lokaliteta.
Na to upućuje i veliki prostor južno od središnjeg platoa na kojem se pronalaze površinski ulomci, što bi moglo ukazivati na postojanje tzv. satelitskih naselja.
– Je li tu riječ o selu Limbuš koje se oblikom Lymbos u povijesnim izvorima spominje redom 1426., 1439. i 1477. godine uz naselja vesnikata Središče (vjerojatno na prostoru sela Srdinac / Plavšinac), a čija lokacija do danas nije poznata, ostaje za neka buduća istraživanja – kazao je Čimin. – No, ono što je važno napomenuti jest toponimski naziv stare šume uz koju se ovaj položaj nalazi, a koristi se u oblicima Limbuja i Limbuša. Takav se toponim “vuče” iz Srednjega vijeka i označava močvarno područje, što prostor omeđen Crnim jarkima na zapadu, Podravskom magistralom na jugu i prema rijeci Dravi na sjeveru uistinu i jest, a sličan se ne nalazi u čitavoj Podravini.
Pored toga, nastavlja Čimin, valja spomenuti i izvor iz 1396. godine koji položaj Središča određuje kao Zredische circa sanctum Ladiszlaum i uz koji se vezuje i selo Limbuš. – Oko tog bi podatka valjalo provesti dodatna povijesno-arheološka istraživanja kojima bi se razlučilo je li tu riječ o biskupskom imanju Sveti Ladislav na prostoru sela Vlaislav ili je riječ o prostoru blizu donatorske kapele Sv. Ladislava koja se nalazi u vlastelinstvu Gorbonok i ovog položaja, a koji su djelatnici Muzeja grada Koprivnice prvi ubicirali prije nešto više od dvije godine. Sve u svemu, slika o prostornom razvoju i organizaciji gorbonoškog vlastelinstva svakim je danom sve potpunija i jasnija – objasnio je Čimin.
Muzej grada Koprivnice u posljednjih je šest godina provodio veći broj arheoloških istraživanja na području Kloštra Podravskog i Podravskih Sesveta koja su 2017. godine javnosti prezentirana izložbom “Vlastelinstvo Gorbonok”. Kako tom izložbom nije ispričana završna priča, ostavlja se prostor za nastavak interdisciplinarnih istraživanja kojima će se dobiti precizniji podaci o prostoru koji je sve donedavno svekolikoj stručnoj javnosti bio velika nepoznanica, zaključio je Čimin.
