Predavanje o odnosu konceptualne umjetnosti i fotografije u AK galeriji

0
74
Miljenko Horvat, Skagen, Gorgona 7, 1965. snimio Boris Cvjetanović
Predavanje o odnosu konceptualne umjetnosti i fotografije pod nazivom ‘A u središtu sudara značenja i znanja – fotografija’ održat će Sandra Križić Roban u koprivničkoj AK galeriji u četvrtak, 12. srpnja s početkom u 19 sati.

Je li konceptualna umjetnost dovela fotografiju “do ruba”, prouzročivši neku vrstu erozije inače stabilnih granica unutar kojih se formirala? Što je to novo donijela na nacionalnom planu, i da li je to novo naišlo na razumijevanje ili odbijanje? Koje je to istinske promjene konceptualna umjetnost omogućila i što dokumentarno-konceptualni umjetnički projekti našeg doba pokušavaju izreći, a da već ranije nije bilo rečeno?

Konceptualna umjetnost u Hrvatskoj kao i u mnogim drugim istočnoeuropskim zemljama egzistirala je kao važan kontrapunkt tradicionalnim izrazima, a tragove te podjele i učestalog međusobnog nerazumijevanja pratimo sve do danas. Eksperimenti i istraživanja na području fotografije omogućuju spoznaju “ideološkog dijagrama” medija na temelju kojeg doznajemo o društvenom mentalitetu i moralnom habitusu te kulturnoj fizionomiji sredine i vremena. Fotografija je i dokument i element diskursa. U razdoblju od kraja 60-ih te osobito u 70-ima postaje područje znanja, iskustva i sjećanja pri čemu vizualni aspekt koji se temelji na pitanju “kako” više nije u fokusu. Takvo “prošireno” značenje fotografije uvjetovano je etičkim odlukama i potrebom za uvođenjem novog jezika koji omogućuje strujanje – pa i sudaranje – vidljivosti, značenja i znanja, o čemu će biti riječi u predavanju dr. sc. Sandre Križić Roban, znanstvene savjetnice s Instituta za povijest umjetnosti, teoretičarke i kritičarke s područja suvremene fotografije.

Predavanje je zadnje događanje u AK galeriji prije kratke ljetne stanke.

O predavačici:
Sandra Križić Roban doktorirala je u području povijesti umjetnosti, a bavi se kritikom, kustoskom praksom, nastavom i pisanjem. Zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstvena savjetnica, u sklopu čega je bila glavna urednica časopisa Život umjetnosti (2000.–2017.). Teme istraživanja su joj suvremena umjetnost, povijest i teorija fotografije, poslijeratna moderna arhitektura, problematika javnog prostora i evaluacija spomenika Domovinskog rata. Jedna je od osnivačica Ureda za fotografiju, neprofitne udruge za suvremenu fotografiju, gdje surađuje u programu Galerije Spot, nakladništvu i međunarodnim projektima.

Objavila je opsežne studije o suvremenom slikarstvu i suvremenoj fotografiji u Hrvatskoj: Na drugi pogled: pozicije suvremene hrvatske fotografije (UPI2M & IPU, 2010.) i Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas: odgovornost slike u vrijeme nestrpljivog pogleda (Ljevak, 2013.). Recentno je objavila monografiju Hana Miletić – Street Photography (UzF, 2016.), a priprema knjigu o fotografskom opusu Vlade Marteka (UzF, 2018.). Uredila je više znanstvenih knjiga u izdanju Instituta za povijest umjetnosti (najrecentnije Postmedia and Non-institutional Art Practices from 1960s, s Leonidom Kovač, 2017), te nekoliko knjiga u izdanju Ureda za fotografiju i Galerije Križić Roban. Uz navedeno, autorica je više poglavlja u knjigama i opsežnim katalozima. Od 1986. do danas je objavila više od tisuću dvjesto kritika, prikaza, eseja, stručnih i znanstvenih radova u tiskanim medijima te u sklopu radijskih i televizijskih emisija.

Izbor iz recentnih kustoskih projekata: Anabel Zanze (Zagreb, 2018.); Jochen Lempert (s Maren Lübkke-Tidow; Beč, Zagreb, 2018.); Najljepše mjesto na svijetu – suvremena slovenska fotografija (Osijek, 2017.; Zagreb, 2016.), Arhivi, preraspodjele i premjeravanja – Suvremena austrijska fotografija (s Reinhardom Braunom, Zagreb, 2014.); Nulta točka značenja: nefunkcionalna, neprikazivačka, eksperimentalna, elementarna i konceptualna fotografija u Hrvatskoj (Graz, 2013.; Zagreb, 2011.).

Predavanje sufinancirali:
Grad Koprivnica
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske