Nakon što su Mladen Mađer i Branko Mesarov iz HSS-a iznijeli brojne optužbe na račun Županije o uvođenju riznice čime se, kako tvrde, zdravstvene ustanove prisiljava da svojim sredstvima ‘krpaju’ županijski proračun, stigao nam je i odgovor iz Koprivničko-križevačke županije.
“Uvođenjem sustava riznice u Koprivničko-križevačkoj županiji, osim usklađenja poslovanja sa zakonom, žele se postići dodatni ciljevi, a to su poboljšanje i efikasnost sustava, koji je i do sada dobro funkcionirao”, poručuju iz Županije.
Odgovor na naš upit prenosimo u nastavku u cijelosti.
Ciljevi uvođenja riznice su:
• jasan i zakonit proces izvršavanja proračuna
• financiranje rashoda u skladu s odlukama
• odgovorno i efikasno korištenje javnih resursa
• sveobuhvatne informacije o financijskom položaju i kretanjima prihoda i rashoda, primitaka i izdataka u proračunu Županije
• transparentnost, javnost i kontrola potrošnje proračunskih korisnika i efikasnija raspodjela sredstava
• jeftinije i brže poslovanje
• poboljšanje u donošenju odluka
Naime, Zakonom o proračunu definirano je što su to prihodi i primici proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave, na koji se način evidentiraju i na koji se način prikupljaju i kako se njima upravlja. Temeljem toga Proračun Koprivničko križevačke županije čine svi prihodi i primici kako Županije tako i njenih proračunskih korisnika kao i svi njihovi rashodi i izdaci.
Naša županija ima 35 proračunskih korisnika koji su upisani u Registar proračunskih korisnika. To su obrazovne ustanove (osnovne i srednje škole), ustanove u zdravstvu, socijalnoj skrbi te ostale ustanove kojima je osnivač Županija. Uvođenje riznice stoga obuhvaća sve proračunske korisnike, a ne samo neke, jer svi čine Proračun županije.
Zakonom o proračunu člankom 47. stavkom 2 propisano je da se prihodi proračuna ubiru i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu.
Nadalje, člancima 48. i 52. propisano je da se svi namjenski prihodi i primici i vlastiti prihodi i primici uplaćuju u proračun, a da se samo odlukom o izvršenju proračuna propisuje eventualna iznimka od tog pravila, odnosno propisuje se tko i za koje prihode je eventualno izuzet od obveze uplate istih u proračun.
U članku 60. istog zakona propisano je da državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju jedan račun za sva plaćanja i da proračunski korisnici imaju jedan račun koji je dio računa proračuna.
Ovo je nesporna i jasno definirana zakonska obveza i odredba o načinu prikupljanja proračunskih prihoda i primitaka i plaćanja rashoda i izdataka svih subjekata (proračunskih korisnika) koji su sastavni dio Proračuna Koprivničko- križevačke županije. Uvođenjem riznice Županija samo provodi Zakon o proračunu.
Tako su u sklopu jedinstvenog računa proračuna otvoreni podračuni za svakog proračunskog korisnika preko kojih će se odvijati njihovo poslovanje.
Uvođenje riznice ujedno ne znači i uzimanje sredstava bilo kojeg proračunskog korisnika, kao ni u autonomnost njihovih odluka i odgovornosti za naplatu njihovih prihoda. Također, prema članku 59. Zakona o ustanovama, stavku 2 propisano je da osnivač ustanove (Županija) solidarno i neograničeno odgovara za sve obaveze ustanove. Zato ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg ne bi imala kontrolu poslovanja nad ustanovama koje je osnovala, a posebno ako se uzme u obzir i činjenica da je proteklih godina uložila i znatna financijska sredstva u ustanove i time osigurala da mogu uspješno raditi.
Riznica je samo objedinjavanje svih financijskih sredstava na jednom mjestu i njihovo efikasno korištenje, a softver je alat koji to omogućuje. Proračunski korisnici bit će na istom softverskom rješenju čime će se ujednačiti procesi od planiranja do evidentiranja i obračuna proračuna svih proračunskih korisnika. S tim da će se za neke specifične djelatnosti i ustanove uvažiti njihove specifičnosti i zadržati i uklopiti njihova rješenja u sustav riznice. Isto je propisano člankom 101. Zakona o proračunu.
Uvođenje riznice ima i direktne financijske efekte u uštedama i smanjenju troškova, što se ogleda u:
• smanjenju direktnih troškova koji su vezani uz nabavu hardvera i softvera
• smanjenje troškova održavanja softvera kod proračunskih korisnika,
• smanjenje troškova platnog prometa
• smanjenje troškova kamata
• smanjenje troškova uredskog materijala
Uz to uvođenje riznice ima i dodatne indirektne prednosti a to su:
• kvalitetna kontrola nad prihodima i trošenjem sredstava namijenjenih proračunskim korisnicima
• transparentnost i javnost raspolaganja sredstvima
• sustavom riznice uspostavlja se red i financijska disciplina, a time i smanjuje subjektivan pristup u određivanju prioriteta u javnoj potrošnji
• oslobađanje sredstava za druge projekte
• jednoobraznost računovodstvenog planiranja, praćenja i izvještavanja što automatski znači jednostavniju konsolidaciju
• izbjegavanje višestrukih unosa istih podataka i samim tim smanjenje mogućnosti pogreške
• potpuna integriranost računovodstvenog procesa
• timski rad i uključivanje menadžerskih struktura u računske procese
• zadovoljstvo građana uslugama lokalne samouprave
Do sada su već poduzete određene radnje na uvođenju riznice i upravljanju financijskim sredstvima. Rezultat toga vidljiv je u tome što su do konca veljače izmirene obveze prema svim dobavljačima i korisnicima iz prethodne godine, a danas proračun posluje stabilno i uredno i na vrijeme izvršavaju se sve obveze iz proračuna, kao i obveze proračunskih korisnika koji već sada posluju preko sustava riznice.
Kopije članaka u tekstu citiranih zakona:
Zakon o proračunu
PRIHODI I PRIMICI PRORAČUNA TE UPLATE U PRORAČUN
Članak 47.
(1) Proračunski korisnici i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
odgovorna su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za
njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama.
(2) Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim
propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu.
NAMJENSKI PRIHODI I PRIMICI
Članak 48.
(1) Namjenski prihodi i primici proračuna jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela.
(2) Prihodi i primici iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u proračun.
(3) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna
određuje se izuzeće od obveze uplate prihoda i primitaka iz stavka 1. ovoga članka u proračun.
VLASTITI PRIHODI
Članak 52.
(1) Vlastiti prihodi jesu prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na
tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne financiraju iz proračuna.
(2) Prihodi iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u proračun.
(3) Ako su vlastiti prihodi uplaćeni u nižem opsegu nego što je iskazano u državnom
proračunu, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno
raspoloživih sredstava.
(4) Uplaćeni i preneseni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad iznosa
utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.
(5) Uplaćeni i preneseni, a neplanirani vlastiti prihodi mogu se koristiti prema naknadno
utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva
financija, odnosno upravnog tijela za financije.
(6) Vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini, ne prenose se u proračun za
tekuću proračunsku godinu.
(7) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna,
određuje se izuzeće od obveze uplate prihoda iz stavka 1. ovoga članka u proračun.
(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske
korisnike i na proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
SUSTAV RAČUNA ZA IZVRŠAVANJE DRŽAVNOG PRORAČUNA I PRORAČUNA
JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Članak 60.
(1) Državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju
jedan račun za sva plaćanja.
(2) Proračunski korisnici imaju jedan račun koji je dio računa proračuna iz stavka 1. ovoga
članka.
(3) Odgovorna osoba proračuna, odnosno proračunskog korisnika otvara račun iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
ODGOVORNOST I OBVEZE
Članak 101.
(1) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog
korisnika odgovorna je za ustroj te za zakonito i pravilno vođenje proračunskog
računovodstva.
(2) Vođenje proračunskog računovodstva može se povjeriti ovlaštenoj stručnoj organizaciji ili osobi.
(3) Za sastavljanje financijskih izvještaja odgovorna je osoba koja rukovodi službom
računovodstva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika
ili osoba kojoj je povjereno vođenje računovodstva.
(4) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog
korisnika ili osoba koju ona ovlasti potpisuje financijske izvještaje i odgovorna je za njihovo
podnošenje.
Zakon o ustanovama
Članak 59.
Ustanova odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.
Osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obaveze.
