Dr. Ivica Jakupić tvrdi: “Odlagalište Piškornica je megasmetlište, ekološki monstrum kojeg treba zatvoriti”

0
754
Snimio Marko Posavec.
Tvrtka Piškornica mora hitno pozvati inspekciju koja će s ekspertima iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike utvrditi činjenično stanje i predložiti konkretna rješenja.

Poručio je to s pressice održane pod nazivom “Istine i zablude o Piškornici” u Koprivničkom Ivancu načelnik tamošnje Općine Mario Švegović, ustvrdivši da ćemo tako doznati kakav je doista utjecaj odlagališta otpada na okoliš, osobito na podzemne vode.

Snimila Sandra Levak-Miklošić.

Švegović smatra da četvorica župana, koji predstavljaju suvlasnike Piškornice, nisu dovoljno senzibilizirana za probleme koje odlagalište Piškornica uzrokuje stanovnicima Koprivničkog Ivanca i okolice. No da sasvim drugačije reagiraju kad se problemi događaju u njihovu dvorištu, pokazao je nedavni slučaj dovoženja mulja u susjednu Međimursku županiju, na što je tamošnji župan Matija Posavec promptno reagirao. Primijetio je to ivanečki načelnik koji upozorava na stalne “borbe” oko volumena i tonaža otpada koji se dovozi na Piškornicu:

— Okolišnom dozvolom točno je propisano 419.000 tona. Različitim proračunima volumena i težine postojeći kapaciteti se povećavaju, na temelju čega je Županija izdala dozvolu za gospodarenje otpadom. Moram skrenuti pažnju na to da se ta dozvola može izdati samo ako je resorno ministarstvo izdalo okolišnu dozvolu. No to je još uvijek na javnoj raspravi, a tek sutra (16. siječnja) zatvara se mogućnost slanja primjedbi na nacrt okolišne dozvole. To znači da nema okolišne dozvole i da nisu imali na temelju čega izdati dozvolu za gospodarenje otpadom. Stoga smatramo da je trenutno dovoženje otpada na Piškornicu nelegalno.

Mario Švegović. Snimio Marko Posavec.

Općina je zato poslala prigovor na dozvolu za gospodarenje otpadom, koju je izdala Županija, te slučaj prijavila nadležnoj inspekciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Inspekcija još nije, ali hoće obaviti izvid, rekao je Švegović, upozorivši da je Piškornica lokalno odlagalište otpada na koje se ne bi smjelo dovoziti otpad iz drugih krajeva kao ni industrijski otpad, što je trenutno slučaj.

>> VIDEO Mladen Ružman: Nismo zadovoljni analizom vode i oformili smo radnu skupinu koja će predložiti daljnje mjere, a spalionica se neće graditi

Tvrdnje odgovornih iz Piškornice prema kojima je nužno odlaganje 80.000 tona otpada na Piškornicu kako bi se osigurala solventnost Švegović smatra netočnima, a nelogično mu je i da tvrtka traži od osnivača da financiraju izgradnju bunara za otplinjavanje. To je, kaže, obveza onečišćivača, a ne suvlasnika. Načelnik Švegović je pozvao tvrtku Piškornica – sanacijsko odlagalište da osigura novac, makar i bjanko mjenicom za sanaciju i zatvaranje trenutnog odlagališta. Kad je pak riječ o izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, Švegović kaže da ona neće biti moguća ukoliko se ne sanira 100.000 tona otpada trenutno odloženog izvan odlagališta i sve četiri postojeće plohe unutar granica odlagališta.

Snimio Marko Posavec.

A predsjednik Udruge “Zelena Piškornica”, dr. Ivica Jakupić podsjetio je da je pravo na zdrav okoliš temeljno pravo koje svakom pojedincu jamči Ustav RH. U Udruzi smatraju da umjesto Regionalnog centra na kojemu bi se zbrinjavao otpad građana četiri sjeverozapadne Hrvatske, nama u Koprivničko-križevačkoj županiji treba tek deponij za razvrstani otpad. Potpuno novi deponij treba izgraditi na lokaciji s dovoljno nepropusnih slojeva gline i ilovače, kao što je i bila prvotna lokacija u Prigorju, podsjetio je dr. Jakupić upozorivši da Piškornica zbog svojih geoloških osobina nije povoljna i za okoliš sigurna lokacija za odlaganje otpada:

— Podzemne vode su metar od površine. Humusa ima pola metra, od 0,2 do 1,3 metra gline. Nakon toga su pijesak i šljunak 60 metara. Ovo je apsolutno neprihvatljiv teren za bilo kakvo odlagalište otpada. Ne samo Piškornica već i sva nizina uz Dravu. Najbolju, hidrogeološki prihvatljivu lokaciju može izabrati struka — poručio je dr. Jakupić.

Ivica Jakupić. Snimio Marko Posavec.

Negativan utjecaj odlagališta na okoliš osobito je vidljiv uz potok Gliboki, koji je direktni pritok rijeke Drave, te na tamošnja naselja poput Drnja, Torčeca, Botova, ustvrdio je dr. Jakupić upozorivši da odlagalište uništava plodno zemljište pogodno za ekološku poljoprivredu, a loše utječe i na okolnu industriju. Ujedno je građanima zornije pojasnio što znači kapacitet od 420.000 tona te kako Piškornica izgleda danas i kako će izgledati u budućnosti:

— Odlagalište se danas prostire na 10 hektara i visine je 10 metara. Budući, nadam se nikad izgrađeni RCGO Piškornica planiran je na 35 ha, na 30 metara visine. Preračunato, to je dva do tri milijuna tona najvjerojatnije smeća, a ne razvrstanog otpada. Zbrojeno, riječ je o 45 ha površine, 30 metara visine s valjda oko 3 milijuna tona slabo razvrstanog ili nerazvrstanog smeća. To je enormno velik ekološki pritisak na ovaj kraj — upozorio je Jakupić ustvrdivši da je riječ o mega smetlištu, pravom ekološkom monstrumu.

Dr. Jakupić je upozorio da je na mjernim mjestima piezometara utvrđeno povećanje razine teških metala od tisuću puta. Konkretno, arsena je u ožujku 2015. izmjereno 0,02 mikrograma po litri, a dvije godine kasnije 29 mikrograma. To je daleko više od 10 mikrograma, koliko je propisano normom zdravstvene ispravnosti vode za piće. Dr. Jakupić se pita koliko godina treba da teški metali s odlagališta dospiju u pitku vodu. Osim toga, izrazio je sumnju da je došlo do toplinskog oštećenja brtvenog sloja, hrapave geomembrane na plohama dva i tri, na kojima su bili požari, a nisu izgrađeni bunari za otplinjavanje, kao ni sustav za detekciju propuštanja hrapave geomembrane. Pitanje je da li voda s tih ploha odlazi samo u lagunu ili i u podzemlje, upozorio je Jakupić.

U Udruzi Zelena Piškornica smatraju da svatko treba zbrinuti svoj otpad, podržavaju ideju o cirkularnoj ekonomiji i razvrstavanju otpada na kućnom pragu. Stoga su spremni organizirati radionicu kako bi naučili građane ispravno razvrstavati otpad, ali i nastaviti s prikupljanjem potpisa za zatvaranje odlagališta otpada na Piškornici. Protive se i izgradnji planiranih hidroelektrana Molve 1 i Molve 2, te se zalažu za očuvanje Drave i njenog prirodnog okoliša, pa i Europske Amazone, pod kojim je nazivom poznat prostor oko Halasz Csarde.