Nakon Podravskog zbornika, Muzej grada Koprivnice javnosti je predstavio još jednu vrijednu knjigu. Riječ je o znanstvenom djelu ‘Logor Danica u Koprivnici 1941. – 1942.’, prvoj iz troknjižja dr. sc. Zdravka Dizdara.
Ovaj sada umirovljeni znanstvenik temom prvog sabirnog ustaškog logora bavi se još od 1980. godine, a prvo svoje djelo objavio je upravo u Podravskom zborniku. Prva knjiga je znanstvena obrada logora i logoraša. Naime, baratalo se podatkom da je kroz logor prošlo nekoliko desetaka tisuća logoraša, no dokumentirati se moglo njih samo 4.500 čija su imena u knjizi poimence navedena.
U drugoj knjizi, koja će javnosti biti predstavljena početkom prosinca, bit će objavljeni samo prijepisi i faksimili dokumenata na temelju kojih je nastala prva knjiga i znanstvena obrada. Treća knjiga, čiji će tisak tek uslijediti, bit će abecedni popis logoraša s kotarevima otkud su dolazili, s područja čitave tadašnje Nezavisne države Hrvatske.
— Mislim da je to metodologija koja je do sada zabilježena samo u logoru Jasenovac. Čini mi se da ćemo ovog puta čak i pomaknuti metodološku granicu, te da ćemo napraviti obrat kad govorimo o popisu logoraša. Bit će to sa znanstvenog aspekta puno ispravnije postavljeno — rekao je Dravi.info Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice i urednik Biblioteke Podravskog zbornika.
Čimin se nada da će ove tri knjige potaknuti Ministarstvo kulture, ali i cijelu državu, da više pažnje usmjere Koprivnici i zajedno s Muzejom grada Koprivnice, koji upravlja memorijalnim područjem Danica, urede i dostojno obilježe taj prostor:
— Danica je danas prilično zapuštena. To je prostor koji je čak i neadekvatno prezentiran. Sam logor bio je nešto zapadnije od sadašnje lokacije. Siguran sam da ćemo u dogledno vrijeme svi zajedno morati naći snage, želje, novaca i svega što treba kako bismo logor Danica predstavili onako kako treba. Ove knjige će biti pomak u tom pogledu. No istovremeno, nastavno na knjigu profesora Vladimira Šadeka o Podravini u Drugom svjetskom ratu i poraću, završiti jedan dio naše koprivničke, podravske i hrvatske povijesti i moći ćemo se okrenuti nekim novim momentima. To je možda sagledavanje svih nedaća koje su nas zadesile iz nekog drugog aspekta i okrenuti se stvaranju bolje nam Podravine i bolje nam Hrvatske.
Iako su knjige o logoru Danica prvenstveno namijenjene znanstvenicima, Čimin je uvjeren da će pobuditi pažnju i kod ostalih građana koje zanima povijest, osobito Drugi svjetski rat. Vrijedno je spomenuti i da je izdavanje prve knjige koštalo osamdesetak tisuća kuna.
