Snimio Marko Posavec.
Potok Koprivnica, ili Bistra Koprivnička kako ga službeno zovu Hrvatske vode, više ne teče Koprivnicom.

Presušio je, kao što to često čini ljeti. Posljednja ozbiljnija kiša u Koprivnici je pala 25. lipnja – automatska meteorološka stanica na vodocrpilištu Ivanščak tada je izmjerila 31 litru oborina po kvadratnom metru. Još 15-ak litara palo je u posljednjim danima lipnja i prvom danu srpnja, a nakon toga još malo 7. srpnja te oko 12 litara nekoliko dana kasnije. S obzirom na velike vrućine koje su vladale u danima uoči tih oborina, njihova količina nije bila dovoljna da potok nastavi teći, posebno s obzirom na sušne uvjete u prvoj polovici godine.

Tako je svjetlost dana ugledalo dno naše rječice, ali i svakovrsno smeće koje na njemu počiva. Tu su, naravno, nezaobilazne gume za sve vrste vozila, od traktorskih do biciklističkih. Ima tu i stare elektronike, vreća, građevinskog materijala, dijelova strojeva…

Tamo gdje još ima koji centimetar vode, recimo u Novom Brežancu ili u Špoljarskoj kod prvog slapa, okuplja se velik broj žaba, a ribe velike i male plivaju leđno. Smrad je jedva podnošljiv. Na dijelovima koji su potpuno suhi, primjerice kod Potočne ulice, neugodnog mirisa nema i tlo je tvrdo, sasvim suho i ispucano, a od riba su ostali gotovo samo kosturi. Nađe se tu i ljuštura pokoje slatkovodne školjke. Tragovi životinja su posvuda: mačke i psi “počistili” su što su mogli.

Kako dolje ima raznoraznog smeća, pa i stakla i starog željeza, šetnja koritom se ne preporučuje.

Osim toga, nasipi potoka s obje strane obrasli su gustim raslinjem i mjestimice zarasli u pravu mini-džunglu. Travnate površine uz same nasipe o kojima brine Komunalac su pokošene, ali sami nasipi, koji su u nadležnosti Bistre Đurđevac, još uvijek nisu. Mještani koje smo susreli u šetnji uz potok time su izrazito nezadovoljni. “Neka nam kažu misle li to pokositi ili ne, jer ako neće, mi ćemo se primiti tog posla”, govore.

Možda je sada prava prilika za akciju čišćenja korita potoka, na tragu onih koje su u Koprivnici organizirane prije više godina. Osim uređenja okoliša našeg grada, time bi se zapravo doprinijelo i obrani od poplava jer bi se uklonile prepreke na dnu potoka koje usporavaju protok vode.