Krenete li cestom od Glogovca u bilogorsku šumu, prođete ispod poznate rampe za utovar ugljena pa nastavite prema jugoistoku duž hrpta kojim prolazi međa naše i Bjelovarsko-bilogorske županije, doći ćete do famozne bilogorske piramide. Možda ju nećete lako spaziti, osobito ako ste koncentrirani na vožnju: stabla oko nje su narasla i kada olistaju uspješno ju skrivaju.

O “piramidi na Bilogori” pisali smo u dva navrata u posljednje vrijeme. Prvi ju je spomenuo Dragutin Rendić u svom Vremeplovu, a ubrzo nakon toga posjetio nas je g. Antun Mendaš koji nam je ispričao kako su se kod te piramide svojedobno odvijale proslave početka ljeta. On je ustvrdio kako je riječ o vidikovcu. No, to nije bila potpuna istina. Točno je da se na “piramidu” penjalo i uživalo u pogledu s nje, ali prava svrha neobičnog tornja seže dalje u prošlost.

Kako bismo doznali o čemu se radi, obratili smo se diplomiranom inženjeru geodezije Ivanu Mičurinu, inače članu Hrvatskog planinarskog društva “Bilo” iz Koprivnice. Naši planinari već tradicionalno, jednom godišnje, hodaju po Bilogori na izletima pod zajedničkim imenom “Novigradskim stazama” koje vodi Renato Rac. Ponekad su prolazili i pokraj piramide gdje bi g. Mičurin okupljenima održao kratko predavanje o njenoj povijesti i funkciji.

— Objekt popularno zvan “piramida” je u stvari signalna građevina iznad geodetske točke, stručno zvane trigonometrijska točka I. reda — otkrio nam je dipl. ing. Mičurin.

Piramida Koševac kada je šuma oko nje bila niža. Foto: Krunoslav Mikec / Panoramio.

To je jedna od niza takvih točaka koje su se počele postavljati još u doba Habsburške monarhije, između 1810. i 1816. godine. Trigonometrijske se zovu zato što su im koordinate precizno određene, tj. izračunate iz podataka mjerenja kutova u lancu trokuta koje čine te točke na udaljenosti od 20 do 50 kilometara, pojašnjava naš sugovornik. U bivšoj Jugoslaviji trigonometrijskih točaka I. reda bilo je 395, u Hrvatskoj ih ima 77, a postavljane su od 1850. do 1954. godine.

— Naša točka imena “Koševac”, oznake TT 390/Z, visine 296,19 m, smještena na putu od Novigrada prema Stankovom vrhu, Draganovcu i Jagnjedovcu, dio je tog sustava točaka koje su služile kao osnova za određivanje trigonometrijskih točaka II., III. i IV. reda pomoću kojih su se vršila geodetska mjerenja za izradu karata i katastarskih planova — kaže g. Mičurin. — Signalni objekt u obliku piramide izgrađen je prema nekim saznanjima oko 1950. godine i služio je za opažanje geodetskim instrumentima, u ono doba zvanih teodoliti.

Oko zidane piramide, visoke 25 do 30 metara na koju se stavljao teodolit, izgrađena je i drvena piramida koja je služila za penjanje i oslonac geodetu koji je mjerio kutove prema drugim trigonometrijskim točkama. Kao trigonometrijske točke još su se upotrebljavali i tornjevi crkava, minareti džamija, tvornički dimnjaci i slični objekti. Tamo gdje je šuma bila suviše gusta, gradile su se piramide.

— Danas te točke više nemaju svrhu koju su imale, već neke služe kao kontrolne točke za novi satelitski sustav pozicioniranja u Hrvatskoj zvani “Cropos” — zaključio je g. Mičurin i pozvao sve čitatelje Drave.info da se 27. svibnja ove godine pridruže Bilovim planinarima u šetnji novigradskim stazama; tko zna kakve sve zanimljive priče skriva naša Bilogora u njedrima svojih šuma.