Ustupio Mirko Hanžeković.
Podravska jezera, poput i same rijeke Drave, nisu baš na glasu po bistrini svojih voda. Puna su sedimenata i biološkog materijala koji uspješno skrivaju tajne njihovih dubina, u što se lako mogao uvjeriti svatko tko je ikada zaronio u njih. No, suvremena tehnologija omogućuje nam da zavirimo i kroz tu zavjesu, a upravo se time u posljednje vrijeme bavi ribolovac i fotograf, veteran Domovinskog rata Mirko Hanžeković.

Mirkov prozor u dubine Šoderice i drugih voda zove se sonar Humminbird Helix 7. Riječ je o tzv. fish finder uređaju kojime se, osim riba što je razvidno iz imena, može snimati i konfiguracija dna ispod i s obaju strana čamca, kao i svi eventualni predmeti koji se dolje nalaze. — Vidi se sve što postoji na dnu jezera — kaže Mirko. — Osim ribe vidite i konfiguraciju dna, potopljeno drveće, predmete, vodeno raslinje i drugo, a može se vidjeti i je li teren tvrd ili mekan.

3D Šoderica – Lazine. Ustupio Mirko Hanžeković.

Ideju je, kaže, dobio nakon što je 2012. godine nastupio na Svjetskom prvenstvu u ribolovu u dalekoj južnoameričkoj Venezueli. — Na takvim ogromnim jezerima bez navigacije u čamcu zapravo nemaš pojma gdje si. Tih godina počeo se razvijati i sustav podvodne kartografije, što mi se svidjelo posebno zato jer GPS i način rada sustava te topografiju poznajem još od Domovinskog rata.

Kao ribolovac, Mirko s posebnim zanimanjem prati ribe i njihovo ponašanje, ali i kartografira jezerska dna. — Cilj razvijanja Autocharta i sličnih sustava je prvenstveno navigacija za nautičare i profesionalne ribiče stvaranjem baza podataka voda za nove korisnike, ali i za službe koje se bave zaštitom i spašavanjem te razne tvrtke koje obavljaju poslove na vodenim površinama poput hidroelektrana, iskopa mineralnih sirovina ili luka — objašnjava i dodaje kako je na taj način već snimio nekoliko jezera u Hrvatskoj i Mađarskoj prilikom ribolovnih natjecanja te napravio karte za daljnje korištenje.

Te se karte i tehnologija sonara, osim za ribolov, mogu koristiti primjerice i u slučaju potrage za nestalim osobama ili predmetima. Imao je i takva iskustva. — Snimio sam svašta, od potopljenih mostova, cesta, čamaca do velikih riba i ronioca na dnu jezera. A nekoliko puta sam sudjelovao s policijom i vatrogascima u traženju nestalih osoba u jezerima i rijekama pa vam ne moram posebno govoriti što sam vidio.

Traženje nestale osobe na jezeru Čingi-Lingi. Ustupio Mirko Hanžeković.

Takva primjena sonara u Hrvatskoj je još uvijek poprilična novost. — Ja jesam među prvima koji to radi kod nas, ali sada su sustave počeli nabavljati i drugi, kao i institucije — kaže Mirko. — Nekoliko fakulteta koji se bave arheologijom redovito koriste sonare za istraživanje na Jadranu, a nekoliko lokacija otkriveno je upravo tom, tzv. SI odnosno side imaging tehnologijom. Nedavno je i zagrebački Ured za krizne situacije nabavio jedan sustav, prvenstveno zbog traganja na rijeci Savi i jezerima.

Rezultati i mogućnosti koje pruža ova tehnologija su impresivni, kaže. — Dno rijeke ili jezera te ribe uz dno možete vidjeti do 100 metara na svaku stranu od čamca. Prednost su modifikacije SI prikaza kako bi dobili najbolji rezultat. Za čistu sliku, presudno je podesiti brzinu kretanja plovila s brzinom ispisa, a podešavanjem osjetljivosti i kontrasta možete dobiti da ribe uočljivo “svijetle” iznad dna. Kada složite sliku u glavi, izgleda stvarno impresivno!

— Meni je to posebno zanimljivo za pripremu natjecanja kao što je npr. Kup Šoderica gdje je moja ekipa već nekoliko godina u vrhu — dodaje. — Ove godine, na jubilarnom 20. Kupu, također smo bili prvi, samo zato što sam nekoliko dana prije natjecanja detaljno pregledao jezero, našao ribu i svaku poziciju spremio u uređaj. Tada je samo trebalo pokupiti ribu.

Odraz debelih riba na Šoderici. Ustupio Mirko Hanžeković.

Istraživanjem jezera pomoću sonara može se baviti u svako godišnje doba. Trenutno je, kaže Mirko, zimska pauza i ne može se ploviti. Stoga vrijeme koristi kako bi na računalu pregledavao snimljene materijale i tražio zanimljive lokacije za predstojeća natjecanja. Također, postoji i ribolov na ledu sa sonarom što se već naveliko radi u svijetu, a Mirko je proteklih zimskih dana iskoristio debeli led na površini jezera da isproba i te mogućnosti sonara.

Što se tiče same Šoderice, Mirko je sonarom otkrio da je najdublja na jugoistočnom dijelu, tzv. “staroj Šoderici”. Tamo je izmjerio dubinu od 13,5 metara, a vjerojatno je i veća na dijelu gdje upravo traje iskop šljunka. No, ne vjeruje da prelazi 15 metara.

— Ribe u ljetno doba nema gdje nema trave i zaklona, kao ni na dubinama ispod 4 metra, osim somova koji su i do 8 metara — dodaje Mirko ribičku zanimljivost za kraj.