Snimio Marko Posavec.
Vjerojatno smo svi barem jednom uživali u veličanstvenom pogledu na dramatičan izlazak punog Mjeseca. Obično je to prizor koji povezujemo s toplim ljetnim večerima, iz jednostavnog razloga jer smo ljeti više vani, ali svaki izlazak uštapa iznad Zemljinog obzora može biti spektakularan. Osobito se lijep prizor očekuje večeras, kada Sunca nestane na zapadu, a na istoku se iz mutne, magličaste atmosfere iznad horizonta ukaže ‘Supermjesec’, najbliži Zemlji i najveći u gotovo 70 godina.

Svi svjetski mediji već danima (i tjednima) bruje o toj pojavi, tom nekom golemom Mjesecu koji će nam sjati u noći. Činjenica jest da će biti oko 14% veći i oko 30% sjajniji, ali ne od prosjeka, već od najdaljeg mogućeg punog Mjeseca. Mjesečeva je orbita oko Zemlje eliptična, a ne kružna, što znači da nam je nekada dalje, a nekada bliže i to je sasvim normalno. To ne ovisi ni o Mjesečevoj mijeni: ponekad nam je najbliže kada je mlađak, a ponekad kada je uštap, ili u bilo kojoj drugoj fazi.

Snimio Marko Posavec (arhiva).
Snimio Marko Posavec (arhiva).

Termin “Supermjesec” skovao je zapravo jedan astrolog prije gotovo 40 godina, a mediji su se za njime pomamili u ožujku 2011. Astronomski gledano (dakle znanstveno, jer astrologija nema veze sa znanošću), ta je pojava po malo čemu posebna: to je samo Mjesec u perigeju (točki najbliže Zemlji) koji je, eto, slučajno baš u punoj mijeni. Mjesec je u perigeju bio danas iza podneva i njegovo je središte tada bilo oko 356.508 kilometara daleko od Zemljinog. No, mi ga iz Hrvatske u to vrijeme ne vidimo. Spazit ćemo ga kada izađe, u 16:47, a tada će biti kojih 30-ak kilometara dalje – sasvim nebitno u astronomskim razmjerima.

Hoćemo li vidjeti razliku? Oni koji često gledaju u Mjesec hoće, ali ipak ne tako dramatičnu. Većina laičkih promatrača teško da će išta posebno opaziti. Slika ispod prikazuje usporedbu jednog punog Mjeseca u perigeju i jednog u apogeju (najdalje od Zemlje) u 2014. Tada je razlika bila oko 12%. Dakle, zamjetno, ali ne baš naočigled. Imajte na umu da Mjesec na nebu prekriva tek oko pola lučnog stupnja i možete ga prekriti prstom ruke; dakle, malen je.

Usporedba veličine punog Mjeseca u perigeju i u apogeju 2014. godine. Snimio Marko Posavec.
Usporedba veličine punog Mjeseca u perigeju i u apogeju 2014. godine. Snimio Marko Posavec.

No, upravo zato svi preporučaju da ga se promatra odmah nakon izlaska: dakle između 16:50 i 17:30. Zbog fenomena zvanog Mjesečev privid koji još uvijek u potpunosti ne razumijemo, Mjesec na obzoru izgleda nam puno veći nego kada je visoko na nebu, kasnije u noći. Dodatno, tada ima i lijepu crvenu, narančastu ili ružičastu boju zbog guste atmosfere iznad obzora te sitnih čestica dima i prašine u zraku.

Na kraju, ne valja strahovati od Supermjeseca. Riječ je o sasvim normalnoj pojavi, a “kombinirani gravitacijski utjecaji” mogu samo pojačati morske mijene na dijelovima globusa na kojima su i inače izraženije. Neke novije studije, doduše, sugeriraju da Mjesečeva gravitacija ima mjerljiv učinak i na potrese, ali naš dio zemaljske kugle ne bi trebao biti izložen velikom riziku od toga.

Hoće li biti vedro? U ovo doba godine to je teško sa sigurnošću predvidjeti, pa nam ostaje nadati se.

Uživajte u pogledu i prisjetite se stihova Frana Galovića iz zbirke Z mojih bregov:

Mesečina

Zažaren je zišel, krvav i crlen,
I visi nad golom šumom,
A oblak prožil po nebu zelen,
Se niže se spušča k bregom.

Odnekud na vetru doletel je glas
I otišel nekam čez noč…
Mi ne znamo… on je to čakal na nas
I rekel je zbogom plačoč…

Vele, dok je mesec krvav i crlen,
Da smrt se sprehađa s kosom…
Gle, kak nas gledi čez te oblak zelen
I visi nad golom šumom – – –

Uoči Supermjeseca. Snimio Marko Posavec.
Uoči Supermjeseca. Snimio Marko Posavec.