Petak, 29. ožujka 2024.

GALOVIĆEVA JESEN – kulturni brend Koprivnice koji spaja prošlost i budućnost

Dvadeset i treće izdanje Festivala književnosti ‘Galovićeva jesen’ bit će održano od 26. do 29. listopada. Za književnu nagradu, koja osim statusa donosi i 10.000 kuna, deset je finalista izabranih među dosad rekordnih 47 pristiglih knjiga. Medijski pokrovitelji su Radio Drava i portal Drava.info.

Razlog tomu je vjerojatno činjenica da su organizatori proširili tematski okvir za nagradu, rekao je jedan od članova Organizacijskog odbora Mario Kolar: — Do sada je to bila nagrada za knjigu zavičajne tematike. Ove smo godine tematski okvir proširili pa nagrađeno djelo treba biti na temu zavičaja i/ili identiteta. Dodali smo temu identiteta. Čini nam se da su teme korespodentne jedna s drugom. Zavičaj na neki način pretpostavlja i tematiziranje identiteta dok identitet ne mora značiti i tematiriziranje zavičaja. Dakle, knjiga može biti na temu zavičaja ili identiteta, ili o jednom i drugom.

Za Galovićevu književnu nagradu tako konkuriraju Goran Ferčec, za Priručnik za jučerZoran Ferić: Na osami blizu moraZvonko Kovač: Zvon u kišiStijepo Mijović Kočan: Sin otac sinMiljenko Muršić: Lažni ČakovčaninBožica Pažur: Kulturnoanimalistički aspekti suvremenog kajkavskog pjesništvaBorivoj Radaković: Što će biti s namaHelena Sablić Tomić: Skriveno u okuBekim Serjanović: Tvoj sin Huckleberry FinnTomislav Šovagović: Cesta knezova Bribirskih.

Kad je pak riječ o nagradi Mali Galović, odlučeno je da će ove godine biti dodijeljena samo jedna nagrada, a ne kao dosad kada su se dijelile najbolje nagrade za dječje lirsko i prozno stvaralaštvo.

Program festivala počet će pod motom “Ja tebe dajem ove pesme moje”, rekao nam je predsjednik Organizacijskog odbora Marko Gregur: — Radi se o tome da će koprivnički umjetnici, od onih koji idu u osnovnu školu pa do Antonia Grgića i drugih, oslikavati klupe u parku stihovima Frana Galovića. Tako ćemo Galovićeve stihove dodatno i jače upisati u memoriju grada.

A zaboravu žele oteti i ovdašnje književnike pa od ove godine pokreću svojevrsni spomenarski program, najavio je Gregur: — To je spomenarski program „Kak nas je špotala Božena Loborec“. U suradnji s Družbom “Braća hrvatskoga zmaja” na zgradi koprivničke knjižnice postavit ćemo spomen ploču Boženi Loborec, čime će i ona ostati trajno upisana u memoriju grada. Inače se na ovom festivalu kanimo povezati i s drugim autorima i sačuvati ih od toga da odu u zaborav.

Gregur je Dravi.info rekao da je Galovićeva nagrada stekla dobar status među književnicima, a na upit je li Galovićeva jesen brend kulturnog turizma u Koprivnici, odgovorio je: — Kultura nije nešto što može masovno povezivati kao neke druge stvari. Kultura, identitet i jezik jesu temelji nacija. Bogatije države više drže do toga. Mi spadamo među one siromašnije zemlje koje do toga manje drže, odnosno ne vjerujemo u snagu kulture kao čimbenika i diplomacije u međunarodnim odnosima i davanju važnosti neke države. Vjerujem da će se u godinama pred nama to promijeniti, da će se osnovati institucije preko kojih ćemo moći lakše raditi i promovirati hrvatsku kulturu, i među nama samima i u inozemstvu.

I dok mi se čini da je Galović godinama bio zanemarivan, Gregur kaže da naprosto nije imao sreće. No čini se da mu, osobito ovim festivalom, ipak dajemo zasluženu pažnju i da će o našem Galoviću još itekako biti govora, kaže Gregur: — Uvijek kažem da je to festival koji je okrenut prošlosti i budućnosti, a živi u sadašnjosti. U prošlosti zato jer vrednuje Galovićev život i književnost. U sadašnjosti jer je tijekom ove 23 godine pročitana sva suvremena hrvatska književnost što je značajan doprinos uopće vrednovanju hrvatske književnosti. Budućnosti je okrenut kroz natječaj Mali Galović kojim mladi u afirmativnim godinama imaju priliku izraziti svoju afirmativnost, ali istovremeno i upoznati književnika Frana Galovića. Ukratko, možemo reći da kroz Galovićev festival književnosti povezujemo prošlost s budućnošću.

Recimo i da će posebni gosti ovogodišnje Galovićeve jeseni biti Bashir Sakhawarz, Drago Štambuk, Zbigniew Machej, Peter Šulej, Primož Repar, Roland Orcsik, Božica Brkan i Milan Frčko.

Proglašenje dobitnika Galovićeve nagrade i Malog Galovića bit će na svečanosti što će ove godine biti održana 29. listopada navečer u koprivničkoj knjižnici koja nosi Galovićevo ime.

Festival organizira Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika.

Program festivala pogledajte ovdje.


Članak je objavljen u sklopu projekta “Koprivnica jučer, danas, sutra” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

zatvori