Snimio Marko Posavec.
U rujnu bi trebali početi radovi na obnovi židovskog groblja u Koprivnici. Smješteno je niže gradskog groblja, na Varaždinskoj i u vrlo je lošem stanju.

Čini mi se da je u vrijeme gradonačelnika Dražena Sačera tada ruševna mrtvačnica srušena do kraja, a kao trajni spomen na nju ostalo je obnovljeno pročelje. Danas ga zovu portalom koji – iznimno lijepo uređen, poprilično odstupa od onoga iza njega.

Naime, dio povijesti Koprivnice krije se obraslo raslinjem. I ako se ponovo dobro sjećam, tih devedesetih upravo je na inicijativu Radio Drave uvedena češća košnja što je postalo redovnim održavanjem židovskog groblja. A u to vrijeme nerijetko su se događali i ispadi mlađahnih avanturista koji su oponašajući valjda Indianu Jonesa dodatno narušili statiku i izgled monumentalnih grobnica. Tko su oni, naravno da se uglavnom nije doznalo.

I tako će nakon niza godina početi ozbiljniji radovi na obnovi i očuvanju ovog koprivničkog povijesnog spomenika. U suradnji Grada i Ministarstva kulture pokrenut će se vjerojatno višegodišnji ciklus obnove.

– Radovi će obuhvatiti obnovu južne i zapadne ograde groblja. Kreće se i u izradu projektne dokumentacije za buduće zahvate na uređenju i sanaciji groblja. Obuhvaćaju i izradu konzervatorskog elaborata i izradu snimaka postojećeg stanja s idejnim rješenjem uređenja. Zahvate sufinanciraju Ministarstvo kulture s 80.000 kuna za svaku od navedenih aktivnosti, a isto toliko novca osigurava i Grad Koprivnica. Završetak pobrojanih radova očekujemo tijekom jeseni – rekao je Dravi.info zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika Mišel Jakšić.

Sve zahvate na židovskom groblju Grad izvodi u suglasju s ovdašnjom Židovskom općinom, kaže Jakšić te ističe da je riječ o građanima koji doprinose multikultularnosti ovoga grada.

Snimio Marko Posavec.
Snimio Marko Posavec.

Što bi suvremeni građani Koprivnice trebali znati o židovskom groblju? – o tome nas je poučio povjesničar profesor Hrvoje Petrić:

– Židovsko groblje osnovano je oko 1850. godine kad su se u gradu ustabilile prve stalne židovske zajednice koje su u Koprivnici živjele sve do holokausta. Neki od njihovih potomaka u Koprivnici žive i danas. Židovsko groblje bilo je u funkciji sve do Drugog svjetskog rata, kada je židovska zajednica gotovo istrijebljena. U Koprivnici je ostao tek ostatak ostataka te jake i značajne zajednice, a broj ukopa je stoga bio ograničen. Danas na tom groblju postoje dva vrlo važna spomenika. Jedan je napravljen žrtvama Prvog svjetskog rata da bi ga poznati hrvatski arhitekt, koprivnički Židov Slavko Löwy preadaptirao u spomenik poginulima u holokaustu, dakle tijekom Drugog svjetskog rata. Danas je to groblje iznimno značajno ne samo stoga što sadrži memoriju ljudi koji su stvarali Koprivnicu i bitno utjecali na tokove podravske povijesti, već i zato jer čuva spomen na jednu zajednicu koja je tijekom Drugog svjetskog rata bila planski istrijebljena.

U Koprivnici danas živi tek nekoliko obitelji okupljenih u gradsku Židovsku općinu – to su, kako sami za sebe kažu, familije Švarc i Švarc Janjanin, te gospođe Zonenšajn i Reljić. U rad Židovske općine uključio bi se i jedan gospodin židovskog podrijetla iz Novigrada. I to je sve što je ostalo od nekad jake zajednice koja je od sredine XIX. stoljeća pa do istrebljenja u XX. stoljeću iznimno mnogo doprinijela razvoju Koprivnice. A što im danas znači obnova groblja, rekla nam je predstavnica koprivničke Židovske općine dr. Sanja Švarc Janjanin:

– Za početak želim zahvaliti i Gradu i Ministarstvu koji su prepoznali da Židovsko groblje doista treba jednu obnovu i to ono “ab ovo”. Koliko sam informirana, kreće se s obnovom hortikulture. Projekt sam vidjela prije nekoliko mjeseci i s tim projektom smo vrlo zadovoljni. Groblje je, kao što znate, proglašeno kulturnim spomenikom. Radi se o groblju koje više nije u funkciji groblja već ima muzejsku vrijednost. Obnovom će se stoga samo dobiti, a nadam se da će se razgovarati i o obnovi grobnica. Neke od njih su ruševnom i u stanju opasnom za posjetitelje. Jedna od njih je i grobnica poznatog hrvatskog arhitekta Slavka Löwya, koji ju je i projektirao. Njegova je grobnica jedna od onih koje zahtijevaju hitne intervencije. No, ako se ide korak po korak, u redu, nadam se da će to dovesti do strukturnih, ne samo vizualnih pomaka.

Snimio Marko Posavec.
Snimio Marko Posavec.

S obzirom da je groblje proglašeno spomeničkom baštinom, znači li da se ono više neće koristiti za ukope?

– Nas nekoliko obitelji koje smo vlasnici grobnica, imamo dozvolu ukopa. No, ne može se graditi nove spomenike i nove grobnice.

Riječ je o mjestu posebnog pieteta, ali istovremeno i spomeničkoj baštini. Bi li židovsko groblje moglo postati jedno od koprivničkih turističkih destinacija?

– Mislim da je to dobra ideja. Možda je nekome u Koprivnici čudno da groblje bude dio turističke ponude, no u inozemstvu je to sasvim uobičajeno. Mislim da je to nešto što će jednog dana i u Koprivnici doprinijeti turističkoj ponudi. U ovom trenutku, ova investicija će u tom smjeru sigurno nešto popraviti, ali idemo prvo vidjeti kako će izgledati nova vizura koja se sprema.

Da obilazak groblja u svrhe kulturnog turizma nije nepoznat pojam ni u Hrvatskoj, prisjetila sam se jer su nas učitelji u trećem ili četvrtom razredu osnovne škole vodili u obilazak varaždinskog groblja. A dio povijesti Koprivnice itekako bi se mogao ispričati i na groblju. No, to je neka druga priča. Moram samo još spomenuti da sam, pripremajući ovu temu, spoznala da jedan izvrstan koprivnički gimnazijalac nije ni znao da u Koprivnici postoji židovsko groblje. Nažalost, čini se da nije jedini. A gotovo svakodnevno prolazi pored zgrada u Koprivnici koje su gradili upravo Židovi od kojih neki, za razliku od većine njihovih potomaka, imaju sreće da im kosti počivaju na židovskom groblju.


Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Grada. Sadržaj ovoga dokumenta u isključivoj je odgovornosti Korisnika i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada.