Arheolozi iz Muzeja grada Koprivnice provode opsežne zaštitne radove na trasi plinovoda Međimurje – CPS Molve koji se upravo gradi na području Podravine. Muzej je ugovorio posao s izvođačem radova i investitorom, a arheolozi su obavili zaštitna iskopavanja na tri lokaliteta: Koprivnički Ivanec – Log/Parag, Delovi – Poljane i Peteranec – Vratnec II. Takva velika arheološka istraživanja dosad su bila prilično rijetka u Podravini, ali bit će ih sve više.

– U slučajevima kada zemljani građevinski radovi ugrožavaju potencijalni arheološki lokalitet ili više njih nužno je, sukladno pozitivnim propisima RH, prethodno provesti određene mjere zaštite arheološke baštine – objašnjava kustos arheolog Robert Čimin, ujedno i voditelj ovih zaštitnih iskopavanja. Muzej je ugovorio poslove reambulacije trase u duljini od 30,5 km, a uz Čimina na lokalitetima rade i arheolozi Ivan Valent, Ilija Cikač i Kristina Brodarić uz četiri pomoćna radnika, dok je radni stroj ustupio naručitelj radova.

– Pregledom spomenute trase do sada je prepoznato 29 položaja s potencijalnim arheološkim lokalitetima, među kojima je samo njih šest do sada bilo evidentirano – ističe Čimin. – Iz toga je vidljivo kako je stalna prisutnost arheologa prilikom sličnih radova obvezna jer se radi o gusto naseljavanom području od pretpovijesti do novoga vijeka.

Čimin najavljuje kako će, u suradnji s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Bjelovaru Ministarstva kulture RH i temeljem pregleda, uskoro više arheoloških lokaliteta biti preventivno zaštićeno kako bi se uklopili u urbanističke planove i ubuduće zaštitili.

U razdoblju od 14. do 18. ožujka istraživan je lokalitet Koprivnički Ivanec – Log/Parag koji je od ranije evidentiran kao naselje iz brončanog doba (licenska kultura), antike i ranoga srednjega vijeka. Na površini od cca 650 m2 istraženo je 70-ak objekata, odnosno manji dio ruralnog naselja iz vremena ranog Rimskog Carstva (1. – 2. stoljeće), do sada jedino takvo istraživano u Podravini, a koje pruža nove spoznaje o obrascu naseljavanja naših krajeva početkom naše ere. Najveće ovogodišnje otkriće su stambeni i pomoćni objekti koji pokazuju kako su podjednako korištena dva osnovna načina izgradnje nastambi: poluukopani i nadzemni. Među pokretnim materijalom najzanimljiviji su nalazi amfora za vino i čaša za piće čija će daljnja analiza pružiti uvid u gospodarske, trgovinske i komunikacijske antičke puteve, piše Čimin.

Nakon toga, od 21. do 25. ožujka te od 4. do 6. travnja istražena je sonda površine cca. 600 m2 na položaju Delovi – Poljane. Taj je lokalitet jedan od prvih istraživanih u Podravini, gdje je 1974. godine manju sondu istražila Sonja Kolar, a u sklopu izgradnje JANAF-ova plinovoda 1985. godine tu je istraživao i Zorko Marković. – Riječ je o uistinu ogromnoj arheološkoj zoni koja se proteže na nekoliko hektara ravničarskog no blago povišenog položaja, a gdje su dokumentirani tragovi naseljavanja u vrijeme kasnoga brončanoga doba, starijeg željeznoga doba i srednjega vijeka. Ovogodišnjim iskopavanjima okrznut je sjeverni rub te zone u kojem su otkriveni ostaci pretpovijesnog naselja, a kao najzanimljiviji nalaz pojavio se par brončanih dječjih narukvica ukrašenih graviranjem koje bi mogli pripisati 2. fazi Kulture polja sa žarama (Zagreb – Vrapče) i datirati u 12. st. pr. Kr. – kaže Čimin.

Od 29. ožujka do 1. travnja djelomično je istražen lokalitet Peteranec – Vratnec II, gdje je također riječ o velikoj zoni naselja sukladno čemu je dogovoreno istraživanje u širini 10 m i dužini cca 100 m. Taj je lokalitet iskopavan 1997. godine u suradnji Muzeja grada Koprivnice i Instituta za arheologiju. Tom je prigodom istražena manja sonda od 30 m2, a prilikom čega su ustanovljeni elementi naselja lasinjske kulture i ranoga / razvijenoga srednjega vijeka (10. – 12. stoljeće). – Ovogodišnjim iskopavanjima namjera je bila dobiti uvid u prostornu organizaciju tih naselja te prikupiti nova saznanja o nekadašnjem životu. Potpuna novost na tom lokalitetu bilo je otkrivanje 5 objekata i sloja naplavine koji se pripisuju srednjem brončanom dobu (licenska kultura) i datiraju u vrijeme od 1700. do 1400. g. pr. Kr. – opisuje Čimin.

Ovakva velika zaštitna arheološka iskopavanja do sada su bila relativno rijetka pojava u Podravini, dodaje Čimin, no njih će s vremenom biti sve više i toga su koprivnički muzealci duboko svjesni. – U svemu tome Muzej grada Koprivnice namjerava biti aktivnim dionikom u zaštiti podravske kulturne baštine, što će naposljetku imati neposrednog javnog odjeka putem prigodnih izložaba i drugih događanja, a uslijed čega će se jednim korektnim partnerskim odnosom s velikim investitorima postupno stvarati ugodna kulturno-poduzetnička klima – zaključuje Čimin.