Projekt izdavanja Velike građanske kuharice Zlatke Sudete približio se kraju. Sudjelovanjem u Tjednu cjeloživotnog učenja koji se svake godine obilježava u našoj županiji, članice Kluba poslovnih žena ALFA Koprivničko-križevačke županije svake godine su pod temom „Zaboravljene žene“ imale priču o jednoj vrijednoj, zaboravljenoj ženi iz našeg kraja. Tako se rodila ideja o osnivanju Biblioteke Kluba Alfa i reprintu Velike građanske kuharice Zlatke Sudete te očuvanju vrijedne baštine od zaborava.
Kako bi se cijela priča uspješno zaokružila i završila, promocija knjige će se održati sutra (u petak) s početkom u 18 sati u velikoj dvorani Hrvatske gospodarske komore.
Knjigu će prigodno predstaviti Ksenija Krušelj, urednica reprint izdanja, Melita Bači, predsjednica Kluba Alfa i Božica Brkan, književnica i novinarka. Upravo smo Božicu Brkan upitali o kakvom se djelu radi i zašto je važno za Koprivničance:
Mislim da prije svega treba čestitati Klubu poslovnih žena ALFA Koprivničko-križevačke županije što su se uopće sjetili da naprave reprint te knjige i da je vrijedi čuvati kao kulturnu i povijesnu baštinu te ju treba sačuvati od zaborava. Ona je zapravo za Koprivničance vrlo važna i zbog toga što se obnavlja knjiga koja je tiskana davne 1922. godine u uglednoj tiskari Vinka Vošickog, a od te izvorne knjige koju je sukladno svom vremenu ukrasio Antun Kukec reizdanje će se razlikovati samo naslovnicom koju je izradila slikarica Gordana Špoljar Andrašić.
Ono što je također zanimljivo je i to da ima uvodnik urednice Ksenije Krušelj koja je istražila cijelu tu temu i napisala jedan zanimljiv uvod o autorici čiji su se unuci također potrudili da naprave jedno lijepo sjećanje na svoju baku.
Kako navodi Brkan, Zlatka Sudeta, rođena Bjelovarčanka radila je kao učiteljica u Koprivnici te nije imala lagan život, međutim ova knjiga je sve suprotno tome:
Ona je svoje sudjelovanje u društvenom životu i edukativnost prenijela u tu knjigu, a kod sastavljanja ovog djela ju je vodila misao i želja da posjedujemo čim više različitih hrvatskih knjiga sa naputcima o kuhanju jer će samim time biti i veće zanimanje za tu vrlo važnu dužnost tadašnjih domaćica.
Brkan kaže kako je autorica kuharice napisala i kako upotrebljava hrvatske nazive za pojedina jela jer joj je bila želja da se iskorijene tuđe riječi kod Hrvatica, a za pripomoć tome napravila je i jedan mali tumač riječi.
Božicu Brkan smo upitali i je li isprobala koji recept iz kuharice Zlatke Sudete:
Velika građanska kuharica je tipična kuharica za to vrijeme. Ima puno recepata koje mi i danas koristimo i koji su uspjeli preživjeti. Postoje recepti koji su preživjeli i koje možemo praviti prilikom Božića ili Uskrsa. Vrlo je važno da se ova knjiga vratila u javnost da bude vidljiva jer se o njoj jako malo znalo, čak i među nama koji se bavimo hranom.
