Srijeda, 5. listopada 2022.

Uz Dan ljudskih prava: Zašto u županiji ne postoji sigurna kuća?

Dijeljenjem edukativnih materijala Forum žena SDP-a danas je u Koprivnici obilježio Međunarodni dan ljudskih prava. Tako je ujedno završio i 16-dnevni aktivizam započet još 25. studenoga kad je bio Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Podsjetila je na to saborska zastupnica i predsjednica Foruma žena SDP-a Hrvatske Gordana Sobol te istakla da je Hrvatska prepoznata kao država koja osigurava visoku razinu ljudskih prava.

Međutim, uvijek ima i ali. Bez obzira na sve zakone i strategije svjedočimo da još uvijek postoje skupine građana u Hrvatskoj koje ipak još uvijek ne mogu ostvariti sva svoja ljudska prava koja su im zagarantirana kroz Ustav i druge zakone.

Sobol kaže i da se hrvatsko društvo još uvijek bori s nasiljem nad ženama, ali i s činjenicom da one, iako brojnije, još uvijek ne sudjeluju dovoljno u političkom životu, što je vidljivo i iz činjenice da ni velike stranke ne poštuju zakonsku obvezu o 40% žena na listama.

Velike stranke nisu tu položile test do kraja i vjerujem da će prekršajni sud naložiti plaćanje kazni. Međutim vjerujem da je takvome stavu doprinio i Ustavni sud svojom odlukom o prihvaćanju lista na kojima ima manje od 40% žena.

Logičnim se nametnulo pitanje – kakvo je stanje u našoj županiji?

Koliko ja znam, Koprivničko-križevačka županija je što se tiče provođenja politika ljudskih prava, ja bih ovako rekla – mislim da je na većoj razini nego što su možda neke druge sredine. Tu su donesene strategije, djeluju povjerenstva, surađuje se i provodi politika.

Milivoj Androlić i Gordana Sobol. Snimio Marko Posavec.
Milivoj Androlić i Gordana Sobol. Snimio Marko Posavec.

Kao dugogodišnja aktivistica, Sobol je upoznata sa situacijom oko sigurne kuće u Koprivničko-križevačkoj županiji. Zakonodavac nije omogućio da sigurna kuća organizirana u specifičnom udomiteljstvu, kao što je to bilo u našoj županiji, opstane.

Znam za taj problem, bila sam više puta ovdje i dok sam bila predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova. Moj stav je da bismo morali ipak biti fleksibilni i omogućiti da pokušamo stimulirati svaki mogući način i dobru volju onih koji bi na taj način pomogli žrtvama nasilja.

Ne bi li onda bilo bolje, da upravo uvažavajući specifičnosti naše županije, sigurna kuća do konačnog rješenja djeluje u udomiteljstvu? Nije li bolje imati ikakvu nego nikakvu sigurnu kuću?

Pa vjerojatno bi bilo bolje. Koliko ja znam, o toj sigurnoj kući se intenzivno govorilo do 2011. godine. Mislim da sam otprilike detektirala kad je to bilo. Ne znam je li se kasnije o tome razgovaralo. Koliko poznajem hrvatsko zakonodavstvo, znam da u ovom trenutku to na žalost nije moguće.

Snimio Marko Posavec.
Snimio Marko Posavec.

I na kraju, pitanje svih pitanja:

Ja ne znam i nikad i nije bilo do kraja jasno zašto se u Koprivničko-križevačkoj županiji nije realizirao projekt sigurne kuće. Svjetski standard koji propisuje Istanbulska konvencija je da na svakih 10.000 stanovnika imate po jednu sigurnu kuću. Tako bi i u ovoj županiji trebala biti jedna sigurna kuća. Naravo da vi ne možete unaprijed znati koliko će žena biti zbrinuto u sigurnoj kući, no to ne bi trebala biti prepreka za njeno zasnivanje. Naravno, to podrazumijeva financijsko učešće sa svih razina – države, županije i grada ili općine, ovisi gdje se nalazi. No važno je reći da se financiranje rješava trogodišnjim financiranjem. Kad sigurna kuća sklopi ugovor s nadležnim ministarstvom, onda je financiranje osigurano tijekom tri godine.

Sobol je najavila i da će od stranačkih kolega zatražiti da na lokalnom nivou iniciraju raspravu o stanju ljudskih prava u ruralnim sredinama, poput prometne povezanosti, dostupnosti liječnika ili uređenosti komunalne infrastrukture, što su temeljna ljudska prava za osiguranje kvalitete života ruralnog stanovništva.