Srijeda, 24. travnja 2024.

Arheolozi predstavljaju prve rezultate istraživanja crkve sv. Nikole

Uoči samog blagdana sv. Nikole, Muzej grada Koprivnice u suradnji sa Župom sv. Nikole Biskupa predstavit će rezultate dvogodišnjih arheoloških istraživanja unutar i oko crkve koja danas nosi ime sveca zaštitnika djece. No, sv. Nikola nekada je čuvao i siromahe, ali i trgovce i putnike – “krivce” za nastanak Koprivnice. Današnja crkva treća je u koprivničkoj povijesti koja stoji na tome mjestu. Izložba će biti otvorena 5. prosinca u 19 sati upravo u crkvi sv. Nikole.

Prva zaštitna arheološka istraživanja u župnoj crkvi sv. Nikole provedena su u srpnju 2014. godine, a prethodila su rekonstrukciji njenog poda. Više od godinu dana kasnije, ovoga listopada, arheolozi su ponovno prionuli poslu, ali ovoga puta s vanjske strane – u neposrednoj okolici crkve.

Istraživanja je proveo Muzej grada Koprivnice čiji je kustos arheolog Robert Čimin Dravi info rekao kako se dobivena saznanja odnose na vrijeme nastanka grada Koprivnice o kojemu imamo vrlo malo podataka iz povijesnih izvora. – Predstavit ćemo prve rezultate naših lanjskih i ovogodišnjih iskopavanja – najavio je. – Mi ne čekamo dugo s obradom rezultata. Iskopavanja smo završili prije mjesec i pol i već sada ćemo javnosti predočiti prve nalaze.

Ustupio Muzej grada Koprivnice.
Ustupio Muzej grada Koprivnice.
Građena na temeljima dviju ranijih

Današnja crkva sv. Nikole treća je u nizu, odnosno, kako to arheolozi kažu, u svojoj je trećoj razvojnoj fazi. – Ona je podignuta 1657. godine, a prethodila joj je crkva Blažene Djevice Marije za koju pretpostavljamo da je izgrađena 1320. ili 1321. godine – objašnjava Čimin. – Današnja crkva podignuta je na temeljima te starije: njeni bočni zidovi odgovaraju pronađenim ostacima temelja na sjevernoj i južnoj strani crkve, a poklapa se i pročelni zid.

No, ima još. – Do prošle godine nismo znali da je ovdje već i prije 14. stoljeća postojala jedna starija crkva, romanička. Nismo znali ni koliko je bila velika. Smatramo kako je na tom križištu srednjovjekovnih puteva, u vrijeme ulaska Hrvatske u Ugarsko Kraljevstvo, ovdje nastalo trgovište: ljudi su počeli trgovati i prvo što su podigli bila je upravo ta crkva. Ove nas je godine iznenadilo otkriće da je ona bila znatno većih dimenzija nego što smo mislili: 23 metra dužine i 12 metara širine na geodetskom planu. To je izuzetno velika crkva. Takve vjerske građevine nisu uobičajene u ovom dijelu Hrvatske, no postoje i iznimke, poput poznate romaničke crkve u Čazmi koja je nešto većih dimenzija.

Mrtve pokapali u pješčanoj dini

Kao što je u to vrijeme bilo uobičajeno, pored i jedne i druge crkve pronađeno je groblje. – Priča o tim prvim grobovima je zanimljiva, zašto je crkva podignuta upravo ovdje i zašto je Koprivnica nastala upravo oko te lokacije – nastavlja Čimin. –  Ovdje je, naime, bila jedna mala pješčana dina. Na toj dini je Bijelobrdska kultura odlučila pokapati mrtve, kao što je to bilo pravilo diljem sjeverne Hrvatske u razdoblju oko 10. do 12. stoljeća.

Osim toga, objašnjava Čimin, groblje se razvijalo samo prema istoku, dakle samo oko apside. – U vrijeme franjevaca, oko 14. i 15. stoljeća, groblje se nalazilo samo sjeverno od crkve (prema centru grada, op.ur). Najmlađi grobovi potječu iz 17. i 18. stoljeća i u njima su većinom djeca; u to su se vrijeme, naime, ljudi uglavnom pokapali kod druge crkve sv. Nikole čiju lokaciju još uvijek ne znamo, ali pretpostavljamo da se nalazila negdje između današnje tržnice i bolnice.

Radi se, dakle, o iznimno zanimljivoj izložbi koja će biti otvorena u subotu, 5. prosinca, u 19 sati, u župnoj crkvi sv. Nikole Biskupa u Koprivnici. Ostat će postavljena puna dva mjeseca, pri čemu će imati i središnju ulogu u Noći muzeja, posljednjeg petka u siječnju. Koprivničanci će ju moći razgledati sve do 5. veljače.

Pozivnica za izložbu

zatvori