Znanstveni skup “Jezero Šoderica u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti” bit će održan u petak poslijepodne u Koprivnici, u organizaciji Povijesnog društva Koprivnica i Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju.
Povjesničari umjetnosti, politolozi, šumari, arheolozi, geografi, tehničari i povjesničari dat će pregled nastanka Šoderice još iz vremena sredine XIX. stoljeća, njen značaj kroz povijest kao objekta u prirodi od gospodarskog i turističkog i kulturnog značaja. Jedan od organizatora, povjesničar prof. dr. Hrvoje Petrić Dravi info je rekao da je Šoderica nastala zbog dva razloga:
Prvo i osnovno, to je bio rukav Drave gdje su se nataložile ogromne količine šljunka koji se mogao eksploatirati, a drugi je izgradnja željezničke pruge Budimpešta – Rijeka za čiju je izgradnju taj šljunak bio potreban. Nije slučajna lokacija uz samu željezničku prugu jer se šljunak tako mogao lako distribuirati dalje.
Eksploatacija šljunka počela je 1860.-ih godina, nakon čega se na Šoderici počela razvijati i kulturno-turistička djelatnost, kaže Petrić:
Spojem čovjeka i prirode, bez obzira što se sve događalo, stvoren je jedan kulturni prostor, kulturni pejzaž koji je za identitet Podravine iznimno važan. Jedino o čemu neće biti riječi, a to sam još htio da se napravi, to je Šoderica u književnosti. Naime, imate Tribusonova djela, mnogo pjesama koje govore o Šoderici. To je nešto što će se u budućnosti još morati ostvariti.
Sudionica stručnog skupa bit će i povjesničarka Mira Kolar Dimitrijević koja će iznijeti sjećanja na Šodericu iz 1938. godine kada je na to jezero dolazila elita. Tek potom, u šezdesetim godinama prošlog stoljeća kad su turizam i rekreacija postali dostupni radničkoj klasi, ali i promjenama na selu, Šoderica je postala mjesto masovnog turizma.
Recimo i da će znanstveni skup rezultirati Zbornikom radova od petnaestak referata, što je u biti prva znanstveno-stručna monografija Šoderice.
