Novinari i urednici koji su stvarali koprivnički Večernjak. Snimio Marko Posavec.
Sada već pomalo davne 1985. godine u Koprivnici je otvoreno dopisništvo Večernjeg lista. Tri desetljeća kasnije, zidove gradskog muzeja popunili su tekstovi, fotografije i drugi prilozi koji su obilježili to vrlo značajno razdoblje u već ionako bogatoj povijesti koprivničkog novinarstva i izdavaštva. Otvorena je, naime, izložba pod nazivom “Trideset godina koprivničkog Večernjaka (1985. – 2015). Ta vremenska crta ove godine staje, budući da je Dopisništvo u siječnju ugašeno.

Prvi čovjek Dopisništva bio je Jovo Rojčević, a na tom je mjestu ostao do 2002. godine. – Koprivnica je tim regionalnim stranicama gotovo dobila dnevne novine – kaže Rojčević. – Naši su čitatelji to vrlo brzo prepoznali i prihvatili, o čemu svjedoči i prosječna dnevna tiraža od 2.020 prodanih primjeraka u gradu i okolici. Također, na stranicama Večernjeg lista bilo je sve više informacija iz ovoga kraja. Prosječno, na regionalnim stranicama i u drugim specijaliziranim rubrikama dnevno je odavde objavljeno u prosjeku 11 novinskih napisa i četiri fotografije. To je malo koja sredina imala.

Jovo Rojčević. Snimio Marko Posavec.
Jovo Rojčević. Snimio Marko Posavec.

Posla je bilo puno, prisjeća se Rojčević, ali nije ga bilo teško raditi. – U Večernjaku se okupila ekipa novinara profesionalaca, odgovornih i stručnih, koji su u neku ruku čak bili i specijalizirani za pojedina područja, tako da su mogli ispunjavati sve dnevne redakcijske zahtjeve. Imali smo dobre odnose i sa samim čitateljima, često su nam dolazili u dopisništvo i ukazivali na određene stvari koje je trebalo obraditi u novinama. Iskustvo tih novinara dalo je svoje.

Ružica Cigler svojedobno je bila glavna urednica Večernjeg lista, ali i urednica regionalnog izdanja. U novije vrijeme Večernjakovi ju čitatelji znaju kao njihovu zastupnicu na stranicama novina. Kako ona gleda na zatvaranje koprivničkog dopisništva?

Gledam na to kao i vi: žao mi je. No, gospodarska situacija je takva da si Večernji list jednostavno nije mogao dopustiti više onoliko regionalnih izdanja koliko smo imali. Nekada, početkom devedesetih, imali smo 21 regionalno izdanje. Danas ih imamo četiri, s tim da konkurencija još uvijek nema nijedno. Zbog tih istih razloga imamo i manji broj novinara i manji broj svega… No, nadajmo se da će se kroz koju godinu sve vratiti na svoje mjesto.

Ružica Cigler. Snimio Marko Posavec.
Ružica Cigler. Snimio Marko Posavec.

Koprivnica ima uistinu bogatu medijsku povijest, ali ne može se poreći da nacionalni mediji ipak sa sobom nose i određeni veći značaj. Mogu li lokalni mediji popuniti prazninu nastalu odlaskom nacionalnih?

Oni ju već pune, naročito lokalni portali – kaže Ružica Cigler. – Situacija se na medijskoj sceni bitno promijenila. Prije dvadeset godina nije bilo portala. Danas se ljudi lokalno informiraju o vijestima isključivo s portala, a portali su, naravno, puno brži od printa. Mi ćemo sutra objaviti ono što se dogodilo danas. Međutim, prednost papirnatih novina je u jednoj priči – ističe. – Portale doživljavam kao produženu ruku novina: portali nam otvore priču, a mi ju onda na papiru temeljito razradimo s posljedicama, uzrocima i to je čitateljima zanimljivo. Dakle, medijska slika je promijenjena i u tom smislu mi se naprosto moramo posložiti.

Na tom su tragu i razmišljanja Dražena Klarića, glavnog urednika Večernjeg lista koji je formalno otvorio izložbu u koprivničkom muzeju. – Tiskani mediji apsolutno imaju budućnost – kaže, – ali moraju napraviti ključan odmak od onoga što objavljuju portali. Novine više ne mogu živjeti na vijestima i izvještajima, moraju ponuditi pričuanalizukorak naprijed.

Izložbu je otvorio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić. Snimio Marko Posavec.
Izložbu je otvorio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić. Snimio Marko Posavec.

Što se tiče koprivničkog dopisništva, njegov je rad ovdje prepoznala i lokalna samouprava: novinarima su, naime, Grad i Županija pomogli u kupnji automobila. – Naš je utjecaj ovdje bio zaista velik – prisjeća se Ružica Cigler. – Lokalna zajednica osiguravala nam je te logističke stvari, ali zbog toga nije dobivala apsolutno ništa zauzvrat u Večernjaku u smislu da bismo ju tetošili, mazili i pazili. – Startni je dogovor bio, kaže, da se piše o društvenom i političkom životu u Koprivnici onako kakav on uistinu jest. – Lokalna je zajednica najavljivala svoje poteze i izvještavala o njima, ali na novinarima je bilo da to drže pod kontrolom, nadgledaju lokalnu vlast i paze na to je li nešto zaista napravljeno kako je bilo i obećano, ili nije.

Postav izložbe “Trideset godina koprivničkog Večernjaka” stoga je svojevrstan vremeplov kroz posljednja tri desetljeća, kronika važnih i manje važnih zbivanja u Koprivnici, ali i uvid u život i rad dopisništva koje je ovdje ostavilo popriličan trag.

Izložbu su pripremili Muzej grada Koprivnice i Koprivničko-križevački ogranak Hrvatskog novinarskog društva, a može se razgledati do 6. prosinca.