Ove jeseni vinogradari uglavnom zadovoljno trljaju ruke zbog dobrog uroda i odlične kvalitete grožđa, no kod nekih se ipak javlja zabrinutost. Naime, prilikom berbe lako se mogu uočiti trsovi sa žutim, uvijenim listovima i smežuranim bobama.

Uzrok takvim promjenama je fitoplazma, uzročnik zlatne žutice vinove loze poznate i pod imenom Flavescence doree. Kako je riječ o jednoj od najdestruktivnijih i najštetnijih bolesti vinove loze u Europi koja može izazvati značajnu ekonomsku štetu, zabrinutost vinogradara je opravdana.

Što su fitoplazme?
Fitoplazme su jednostanični mikroorganizmi koji naseljavaju provodne snopove biljaka te izazivaju patološke promjene na pojedinim biljnim organima. Neke od njih napadaju vinovu lozu.

Kako izgleda zaražena vinova loza?
Simptomi bolesti vidljivi su na svim organima loze (lišće, mladice, grožđe, čokot). Rubovi lišća uvijaju se prema dolje, pa list dobiva trokutasti izgled (kao vrh koplja). Kod bijelih sorata je javlja promjena boje lišća prema svijetlo zelenim i zlatno-žutim nijansama, a kod tamnih sorata listovi poprimaju crvenkastu boju. Oboljelo lišće dozrijeva ranije, a otpada kasnije u odnosu na zdravo. Prilikom stiskanja u šaci zaraženo lišće se drobi.

Zlatna žutica vinove lozeAko se znakovi zaraze fitoplazmom pojavljuju već prije cvatnje, tada se cvati potpuno posuše, a ako se simptomi zaraze pojavljuju nakon cvatnje, tada grozdovi postupno venu uz vidljivo sušenje peteljčica (slično peronospori ili nedostatku magnezija).

Stupanj zaraženosti trsova može biti vrlo različit. Nekad su oboljele samo pojedinačne mladice, ponekad veći dio ili polovica trsa (tada uglavnom sve mladice na lucnju), a vrlo su često biljke inficirane u potpunosti. S vremenom takvi trsovi uopće ne rode, a nakon 2-3 godine većina ih ugiba.

Jesu li sve sorte osjetljive na ovu bolest?
Sve sorte vinove loze mogu biti zaražene, ali nisu jednako osjetljive. U Hrvatskoj su jako osjetljive sorte Rajnski rizling, Graševina, Silvanac i Malvazija. Zaraženi mogu biti i direktno rodni hibridi kojih još uvijek ima dosta na našem području.

Kako se bolest širi?
Bolest je u Hrvatsku stigla zaraženim loznim cijepovima, a zatim se sa zaražene loze na nezaraženu prenosila cikadama. U našoj je županiji prva pojava zlatne žutice vinove loze potvrđena 2010. godine na križevačkom području.

Fitoplazmu Flavescence doree prenosi cikada Scaphoideus titanus poznatija pod imenom američki cvrčak. Danas je proširen i prisutan u gotovo svim vinogradarskim područjima Hrvatske pa i u vinogorjima zaraženim zlatnom žuticom, što povećava rizik od daljnjeg širenja bolesti.

Zlatna žutica vinove loze

Kako se suzbija bolest?
Direktnih mjera suzbijanja fitoplazmi nema, što znači da ne postoje sredstva za zaštitu bilja kojima bismo uništili samu fitoplazmu. No, s obzirom da je zlatna žutica karantenska bolest potrebno je spriječiti njeno daljnje širenje, a to propisuje i Naredba o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 7/13). Kada se bolest utvrdi u nekom vinogradu provode se drastične fitosanitarne mjere koje podrazumijevaju krčenje i uništenje zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda, ali i obvezno suzbijanje vektora – američkog cvrčka.

Suzbijanje američkog cvrčka provodi se kroz dva ili tri tretiranja. Prvo tretiranje odmah nakon cvatnje u prvoj polovici lipnja. Drugo tretiranje provodi se početkom srpnja, tj. dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja (poklapa se s suzbijanjem druge generacije grožđanih moljaca). Po potrebi se provodi i treće tretiranje krajem srpnja ili početkom kolovoza. Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika američkog cvrčka u Hrvatskoj dozvolu imaju insekticidi Actara 25 WG, Dali, Sumialfa 5 FL, Decis 2,5 EC, Nurelle D, Chromorel D i Cythrin max.

Na kraju je važno naglasiti da su svi vinogradari dužni pratiti pojavu simptoma koji bi upućivali na eventualnu pojavu zlatne žutice te da o tome obavijeste nadležnog fitosanitarnog inspektora ili Zavod za zaštitu bilja. Osim toga, redovito suzbijanje američkog cvrčka treba se naći u kalendaru prskanja svakog našeg vinogradara.

Mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, Savjetodavna služba
viša stručna savjetnica
E-mail: Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@savjetodavna.hr